FOR PREVIEWING & TESTING PURPOSES ONLY.
This notification will disappear once the page will be published.
This link is available for less than 30 minutes.
  • Jednostavno za čitanje
  • Veličina teksta

Imate li pritužbu protiv institucije ili tijela EU-a?

Trenutačni jezik: 
  • Hrvatski
Izvorni jezik: 
Dostupni jezici: 
Prijevod ove stranice generiran je strojnim prevođenjem.
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.

Odluka u predmetu 1991/2019/KR o djelovanju Europske komisije u pogledu procjene održivosti plinskih projekata na trenutačnom popisu projekata od zajedničkog interesa

Predmet se odnosio na uključivanje plinskih projekata na EU-ov popis projekata od zajedničkog interesa za 2019. Riječ je o prekograničnim projektima energetske infrastrukture koji bi trebali pomoći u postizanju ciljeva energetske i klimatske politike EU-a. Podnositelj pritužbe izrazio je zabrinutost zbog toga što održivost plinskih projekata s tog popisa projekata od zajedničkog interesa nije ocijenjena na zadovoljavajući način, kako je propisano.

Komisija je već potvrdila da procjena održivosti predloženih plinskih projekata nije bila optimalna zbog nedostatka podataka i neodgovarajućih metodologija. Tijekom istrage Komisija je obavijestila Ombudsmana da ažurira kriterij koji se upotrebljava za procjenu održivosti projekata koji su kandidati za uvrštenje na sljedeći popis projekata od zajedničkog interesa, koji će sastaviti 2021.

Očekuje se da će se tim ažuriranjem, među ostalim, pri procjeni projekata uzeti u obzir bilanca CO2 i metana te učinci na učinkovitost. Očekuje se da će pokazatelj odražavati očekivani učinak infrastrukture na ukupni intenzitet stakleničkih plinova u proizvodnji energije u određenoj državi članici EU-a i emisije povezane s funkcioniranjem same infrastrukture.

Ombudsmanica pozdravlja činjenicu da će Komisija osigurati da se to ažuriranje provede prije donošenja odluke o sljedećem popisu projekata od zajedničkog interesa. Datum donošenja sljedećeg popisa projekata od zajedničkog interesa predviđen je za posljednje tromjesečje 2021.

S obzirom na ciljeve EU-a u pogledu klimatskih promjena i održivosti, žalosno je što su plinski projekti uvršteni na prethodne popise projekata od zajedničkog interesa, a da njihova održivost nije pravilno procijenjena. To je značilo da ih nije bilo moguće rangirati kako bi se identificirali najodrživiji. Međutim, Komisija poduzima potrebne mjere tako da u ovom trenutku nisu opravdane daljnje istrage Europskog ombudsmana.


 

Kontekst pritužbe

1. Projekti od zajedničkog interesa ključni su prekogranični infrastrukturni projekti kojima se povezuju energetski sustavi država članica EU-a kako bi se EU-u pomoglo da ostvari svoje ciljeve u području energetske politike i klime. Svake dvije godine od 2013. Europska komisija sastavlja popis projekata od zajedničkog interesa (popis projekata od zajedničkog interesa). Projekti uvršteni na taj popis mogu imati koristi od ubrzanih postupaka planiranja i izdavanja dozvola te mogu biti prihvatljivi za financiranje sredstvima EU-a u okviru Instrumenta za povezivanje Europe [1].

2. Uredbom TEN-E [2] uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa. U njemu je utvrđeno devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora u području električne energije, plina i nafte.

3. Podnositelj pritužbe radi za nevladinu organizaciju za zaštitu okoliša. Od 19. do 28. listopada 2019. podnositelj pritužbe i Komisija razmijenili su niz poruka e-pošte o uvrštavanju projekata u području fosilnih goriva na četvrti popis projekata od zajedničkog interesa (posljednji popis). Podnositelj pritužbe bio je zabrinut zbog održivosti određenog projekta u području plina i načina na koji je to ocijenjeno prije nego što je Komisija odlučila uvrstiti projekt na popis projekata od zajedničkog interesa.

4. U toj je razmjeni Komisija uputila na mišljenje Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER), u kojem je izražena zabrinutost u pogledu načina na koji se procjenjuje održivost plinskih projekata u kontekstu izrade popisa projekata od zajedničkog interesa i što to znači za dugoročnu održivost tih projekata [3].  

5. Komisija je podnositelju pritužbe navela da radi na poboljšanju analitičkih alata i postupaka za procjenu održivosti plinskih projekata u okviru analize predloženih projekata za buduće popise projekata od zajedničkog interesa.

6. Međutim, podnositelj pritužbe ponovio je svoju zabrinutost da četvrti popis projekata od zajedničkog interesa sadržava projekte koji nisu na smislen način ocijenjeni s obzirom na učinke na klimu ili održivost. Nezadovoljni odgovorom Komisije, podnositelj pritužbe obratio se 29. listopada 2019. Ombudsmanu.

Istraga

7. Ombudsmanica je pokrenula istragu kako bi ispitala je li i na koji način Komisija nastojala osigurati procjenu održivosti plinskih projekata prije njihova uvrštenja na popis projekata od zajedničkog interesa [4].

8. Tijekom istrage ombudsmanica je Komisiji poslala detaljna pitanja [5] i primila odgovor [6], na koji je podnositelj pritužbe iznio primjedbe [7].

9. Istražni tim Ombudsmana 22. rujna 2020. zatražio je od Komisije da ažurira novi kriterij održivosti koji je najavila za sredinu 2020., kao i povezanu studiju. Komisija je ažurirane informacije dostavila 27. listopada 2020.

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

Prethodne procjene održivosti projekata od zajedničkog interesa

10. Komisija je izjavila da je prije četvrtog popisa projekata od zajedničkog interesa održivost predloženih plinskih projekata ocijenjena na različite načine. Međutim, nedostatak ujednačeno dostupnih, dosljednih i točnih podataka spriječio je potpuno zadovoljavajuću i dosljednu procjenu. Cilj četvrtog popisa projekata od zajedničkog interesa bio je to ispraviti. Stoga je Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG)[8] bila zadužena za uključivanje procjene održivosti u svoju analizu troškova i koristi. Cilj je bio osigurati ujednačenu procjenu i dosljednost potrebne za održivost, koje će se upotrebljavati za rangiranje predloženih plinskih projekata. Prvi je put pokušano kvantificirati koristi za održivost u obliku smanjenja emisija CO2.

11. Komisija je izjavila da se predloženi pristup ENTSOG-a temelji na pretpostavkama da će svi projekti povezani s plinom automatski pokazati samo pozitivne koristi za ublažavanje emisija CO2 zbog prelaska s ugljena na plin i znatnog udjela plina iz obnovljivih izvora [9]. Negativni učinci, kao što je moguće povećanje stakleničkih plinova, nisu uzeti u obzir. Budući da nije provedena detaljna analiza različitih situacija u pojedinačnim zemljama, stvarne koristi za održivost pojedinih projekata i dalje bi bile nevidljive i nemjerljive. Taj pristup stoga nije omogućio razlikovanje projekata koji zaista donose koristi za održivost od onih koji to ne čine i koji bi čak mogli povećati emisije stakleničkih plinova. Komisija je navela da je uočila nedostatke u procjeni održivosti predloženih plinskih projekata kad je u proljeće 2019. razvijena i primijenjena metodologija procjene za četvrti popis projekata od zajedničkog interesa.

12. ACER je u rujnu 2019. javno uputio na razliku u metodologiji procjene. Napomenula je da pristup primijenjen u postupku odabira projekata od zajedničkog interesa, odnosno nekorištenje procjene održivosti koju je dostavio ENTSOG i nepredlaganje bilo kakve alternative, dovodi do znatnih nedostataka u procjeni važnih zasluga ili nedostataka projekata. ACER smatra da nepostojanje pouzdane procjene doprinosa projekata održivosti dovodi do velike nesigurnosti i sumnje u pogledu dugoročne održivosti (ili čak potrebe) projekata.

13. Komisija je napomenula da procjena održivosti nije bila osnova za dodjelu statusa projekata od zajedničkog interesa u području plina. Navela je da su svi projekti u području plina s popisa projekata od zajedničkog interesa „dosad dali svoj doprinos ostalim kriterijima [..] na temelju kojih su odabrani kao projekti od zajedničkog interesa”[10].

14. Podnositelj pritužbe nije se složio sa zaključkom Komisije da je održivost plinskih projekata s popisa projekata od zajedničkog interesa ocijenjena na odgovarajući način. Tvrdio je da se u mišljenju ACER-a navodi da je procjena manjkava i da stoga ne može biti u potpunosti usklađena s pravom EU-a. Podnositelj pritužbe i dalje smatra da bi Komisija trebala ponovno procijeniti sve projekte povezane s fosilnim gorivima na trenutačnom popisu projekata od zajedničkog interesa.

Buduće procjene održivosti projekata od zajedničkog interesa

15. Komisija je navela da je u tijeku razvoj ažuriranog kriterija održivosti i da bi trebao biti spreman za procjenu predloženih projekata za peti popis projekata od zajedničkog interesa.[11] U tu je svrhu Komisija naručila studiju kako bi utvrdila prikupljanje relevantnih podataka i pružanje analitičkih metodologija za analizu održivosti predloženih projekata od zajedničkog interesa. Ova studija je objavljena.[12]

16. Na temelju rezultata studije Komisija je navela da će kriterij održivosti učiniti operativnim. Studija uključuje niz preporuka koje Komisija u suradnji s ENTSOG-om treba uključiti. Osim toga, u regionalnim skupinama razvit će se metodologija za uključivanje kriterija održivosti u postupak odabira budućih projekata od zajedničkog interesa.[13] Komisija je navela i da se za novu definiciju načina procjene održivosti projekata oslanja na europski zeleni plan [14] i prelazak na dekarbonizaciju.[15]

17. Ažuriranim kriterijem održivosti trebalo bi osigurati da se razina emisija CO2 i metana te učinci na učinkovitost uzmu u obzir pri procjeni projekata. Time bi se posebno trebao uzeti u obzir očekivani učinak predložene infrastrukture na ukupni intenzitet stakleničkih plinova u proizvodnji energije u određenoj državi članici EU-a i emisije povezane s funkcioniranjem same infrastrukture.

18. Naposljetku, Komisija je navela da je njezina Glavna uprava za energetiku 2019. započela s istraživanjem emisija metana. Završna studija očekuje se 2020. i njome se analizira klimatski aspekt „vrijednosnog lanca plina”, što znači ukupno istraživanje i proizvodnja plina; obrada i ukapljivanje, prijevoz i distribucija.[16] U pripremi je i strategija EU-a za smanjenje emisija metana iz mineralnih sirovina.

Procjena Europskog ombudsmana

19. Komisija i podnositelj pritužbe slažu se da procjene održivosti predloženih plinskih projekata nisu bile optimalne. Stoga održivost plinskih projekata koji su uvršteni na četvrti popis projekata od zajedničkog interesa (i prethodni popisi) nije dovoljno uzeta u obzir.

20. Ombudsmanica napominje da su ciljevi EU-a u pogledu ciljeva povezanih s klimatskim promjenama i održivosti hitno postali sve svjesniji ubrzane klimatske krize. U tom kontekstu Ombudsmanica žali što Komisija nije pokušala u ranijoj fazi poboljšati dostupne podatke i primijenjene analitičke metodologije kako bi bilo moguće rangirati potencijalne projekte od zajedničkog interesa u području plina na temelju njihove održivosti.

21. Ombudsmanica napominje da Komisija radi na poboljšanju metodologije za procjenu održivosti predloženih plinskih projekata kako bi se uzele u obzir emisije stakleničkih plinova (CO 2 i metan) iz projekata, kao i mogući učinci na učinkovitost.

22. Uredbom o TEN-E-u [17] zahtijeva se da predloženi plinski projekt mora znatno doprinijeti najmanje jednom od četiri prethodno navedena alternativna kriterija (održivost je jedan). Istraga Ombudsmana omogućila je donošenje zaključka da nijedan od predloženih plinskih projekata nije odabran na temelju očekivanja da će znatno doprinijeti održivosti. Stoga se čini da je odabir projekata od zajedničkog interesa, koji se odvijao na temelju drugih kriterija, proveden u skladu s primjenjivim pravilima.

23. U Uredbi o TEN-E-u navedeni su pokazatelji [18] koje bi trebalo uzeti u obzir pri procjeni plinskih projekata, pri čemu se navodi da se održivost „mjeri kao doprinos projekta smanjenju emisija, potpori pričuvi za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili pretvaranju električne energije u plin i transportu bioplina, uzimajući u obzir očekivane promjene klimatskih uvjeta”.

24. Ombudsmanica napominje da će se za buduće projekte od zajedničkog interesa u procjeni održivosti uzeti u obzir razina emisija stakleničkih plinova i učinci na učinkovitost, kao i učinak proizvodnje energije u državama članicama EU-a na ukupni intenzitet stakleničkih plinova te emisije povezane s funkcioniranjem same infrastrukture.

25. S obzirom na to da Komisija sada poduzima potrebne mjere, ombudsmanica zaključuje da daljnje istrage nisu opravdane. Mjerama koje planira Komisija trebali bi se ukloniti nedostaci u procjeni održivosti predloženih plinskih projekata od zajedničkog interesa. To posebno podrazumijeva ažuriranje kriterija održivosti kako bi se uzeli u obzir emisije stakleničkih plinova i učinci na učinkovitost, kao i učinak na ukupni intenzitet stakleničkih plinova proizvodnje energije u državama članicama EU-a i emisije povezane s funkcioniranjem same predložene infrastrukture. Taj ažurirani kriterij trebao bi biti uspostavljen prije procjene predloženih plinskih projekata za peti popis projekata od zajedničkog interesa, koji bi trebao biti donesen u posljednjem tromjesečju 2021.

26. Naposljetku, Ombudsmanica prima na znanje predanost Komisije održivosti u kontekstu europskog zelenog plana, kao i inicijativu Komisije u kontekstu cilja postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Javnost vjerojatno očekuje da će se to odraziti u konkretnim politikama i inicijativama koje će Komisija predložiti u budućnosti, primjerice u području energetike. U tu bi svrhu projekti koji su uvršteni na buduće popise projekata od zajedničkog interesa trebali biti održivi do izražaja, a evaluacija predloženih projekata u području plina trebala bi se temeljiti na kriterijima.  Poboljšanje procjene održivosti predloženih plinskih projekata bio bi važan korak u tu svrhu.

Zaključak

Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:

Budući da Komisija radi na poboljšanju metodologije i prikupljanja podataka za procjenu održivosti predloženih plinskih projekata za popis projekata od zajedničkog interesa, Europski ombudsman smatra da u ovom trenutku nisu opravdane daljnje istrage.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

 

Emily O'Reilly

Europski ombudsman

Strasbourg, 17. studenoga 2020.

 

PRILOG

Postupak koji je doveo do toga da Komisija donese popis projekata od zajedničkog interesa je sljedeći:

1) Projekte kandidate predlažu njihovi promotori.

2) Početnu procjenu i odabir projekata od zajedničkog interesa provode regionalne skupine [19] koje se sastoje od predstavnika nadležnih ministarstava, nacionalnih regulatornih tijela, pojedinačnih operatora prijenosnih sustava za plin i električnu energiju te drugih promotora projekata, Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO) za plin, Agencije za suradnju energetskih regulatora i Europske komisije.

Regionalne skupine ocjenjuju zahtjeve u skladu s općim i posebnim kriterijima kako su definirani u Uredbi o TEN-E-u.

Sastanci regionalnih skupina otvoreni su svim zainteresiranim stranama, kao što su organizacije za zaštitu okoliša i potrošača te predstavnici civilnog društva, koji su pozvani, s kojima se savjetuje i od kojih se očekuje da doprinesu radu tih skupina.

3) Nakon tih procjena Komisija donosi popis odobrenih projekata od zajedničkog interesa postupkom delegiranog akta [20].

4) Popis projekata Komisija zatim podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Te institucije imaju dva mjeseca da se usprotive popisu ili mogu zatražiti produljenje od dva mjeseca kako bi dovršile svoje stajalište. Ako ni Parlament ni Vijeće ne odbiju popis, on stupa na snagu. Parlament i Vijeće ne mogu zatražiti izmjene popisa.

 

[1] Vidjeti: https://ec.europa.eu/energy/en/topics/infrastructure/projects-common-interest/key-cross-border-infrastructure-projects#content-heading-1.

[2] Uredba (EU) br. 347/2013 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=celex%3A32013R0347.

[3] Mišljenje ACER-a od 25. rujna 2019. dostupno je ovdje: https://www.acer.europa.eu/Official_documents/Acts_of_the_Agency/Opinions/Opinions/ACER%20Opinion%2019-2019%20on%20Gas%20PCI%20list.pdf.

[4] Pitanje o kriteriju učinkovite i održive uporabe resursa za naftne projekte s popisa projekata od zajedničkog interesa bilo je implicitno u pritužbi. Ombudsmanica je stoga to dodala na vlastitu inicijativu kako bi Komisija mogla riješiti i to pitanje. Nakon što je primila objašnjenje Komisije, ombudsmanica je odlučila da nema dovoljno razloga za daljnje ispitivanje tog aspekta.

[5] Vidjeti: https://www.ombudsman.europa.eu/en/correspondence/en/124432.

[6] Vidjeti: https://www.ombudsman.europa.eu/en/correspondence/en/129929.

[7] Vidjeti: https://www.ombudsman.europa.eu/correspondence/135062.

[8] Misija je ENTSOG-a olakšati i poboljšati suradnju među nacionalnim operatorima transportnih sustava za plin diljem Europe kako bi se osigurao razvoj paneuropskog transportnog sustava u skladu s energetskim ciljevima EU-a. Svake dvije godine ENTSOG donosi „desetogodišnji plan razvoja mreže”. Projekti koji su uključeni u plan mogu se prijaviti za uvrštavanje na popis projekata od zajedničkog interesa. Vidjeti: https://www.entsog.eu/.

[9] Komisija je objasnila da je to posljedica pretvorbe goriva iz onečišćujućih u fosilna goriva koja manje onečišćuju, na primjer iz ugljena u plin, i znatne količine plina iz obnovljivih izvora.

[10] Uredbom o TEN-E-u ne zahtijeva se nužno da plinski projekt znatno doprinese održivosti. U skladu s člankom 4. točkom (b) „plinski projekti [trebali bi] znatno doprinijeti barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:

(i) integraciju tržišta...; ii. sigurnost opskrbe...; iii. tržišno natjecanje...; iv. održivost. Vidjeti i bilješku 1.

[11] Postupak odabira plinskih projekata za uključivanje na sljedeći popis započet će krajem 2020. Donošenje popisa planirano je za posljednje tromjesečje 2021.

[12] Studija se može pronaći ovdje: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/364d69a4-1744-11eb-b57e-01aa75ed71a1/language-en?WT.mc_id=Searchresult&WT.ria_c=37085&WT.ria_f=3608&WT.ria_ev=search. Datum konačne verzije studije je lipanj 2020. Prije objave izvješće je predstavljeno i o njemu se interno raspravljalo. Izvješće je poslano na objavu u listopadu i objavljeno uoči godišnjeg Foruma o energetskoj infrastrukturi, koji je 29. listopada organiziran u Kopenhagenu. Ovdje je predstavljena studija i o njoj se raspravljalo s dionicima.

[13] Za više pojedinosti o postupku izrade popisa projekata od zajedničkog interesa vidjeti prilog.

[14] Vidjeti: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en.

[15] Vidjeti: https://www.investigate-europe.eu/en/2020/klaus-dieter-borchardt/.

[16] Vidjeti: https://ec.europa.eu/energy/topics/oil-gas-and-coal/methane-emissions_en#a-study-to-identify-knowledge-gaps-on-methane-.

[17] Članak 4. stavak 2. točka (b)

[18] U skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe: „Za projekte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u prilozima od II.1. do 3. kriteriji navedeni u ovom članku procjenjuju se u skladu s pokazateljima utvrđenima u prilozima od IV.2. do 5.”.

[19] Vidjeti: https://ec.europa.eu/energy/en/topics/infrastructure/projects-common-interest/regional-groups-and-their-role.

[20] Za više informacija vidjeti: https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/adopting-eu-law/implementing-and-delegated-acts_en.

Što mislite o automatskom prijevodu? Dajte nam svoje mišljenje.