- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta
- HR Hrvatski
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.
Odluka u predmetu 1233/2019/MMO o tome kako Europska komisija osigurava da vlade država članica troše europske strukturne i investicijske fondove u skladu s obvezama koje proizlaze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom
Odluka
Slučaj 1233/2019/MMO - Otvoren Četvrtak | 17 listopada 2019 - Odluka donesena Četvrtak | 30 srpnja 2020 - Predmetna institucija Europska komisija ( Nisu opravdani daljnji upiti ) - Država Belgija
Predmet se odnosio na korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za izgradnju ustanova za institucionalnu skrb za osobe s invaliditetom u Mađarskoj i Portugalu. Podnositelj pritužbe smatrao je da je Europska komisija trebala poduzeti mjere u vezi s tim projektima jer smatra da su oni u suprotnosti s obvezama EU-a da osobama s invaliditetom osigura potporu za samostalan život i uključivanje u zajednicu.
Ombudsmanica je tijekom prethodne istrage već imala priliku iznijeti svoja stajališta o upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova u institucijama, a ne promicati samostalan život. Ombudsmanicu je ohrabrilo daljnje postupanje Komisije u vezi s njezinim prijedlozima u tom predmetu zaprimljenima tijekom ove istrage, a posebno veća ambicioznost koju pokazuje za programsko razdoblje 2021. 2027.
U ovom slučaju Ombudsmanica smatra da u pogledu prve faze postupka „deinstitucionalizacije” u Mađarskoj Komisija nije djelovala pravodobno. Međutim, zbog iskustava stečenih u toj fazi Komisija je pokazala veći oprez u pogledu upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova za nastavak postupka deinstitucionalizacije u toj državi članici. U slučaju Portugala ombudsmanica vjeruje da će Komisija učinkovito djelovati u skladu s nalazima i preporukama UN-a i predstojećim stručnim izvješćem.
Na temelju toga Europski ombudsman zaključuje istragu. Sada će s članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja ispitati potrebu za daljnjim radom u tom području, posebno s obzirom na probleme na koje se naišlo u ustanovama za institucionalnu skrb tijekom pandemije bolesti COVID-19. Također iznosi tri prijedloga za poboljšanje kako bi se riješili problemi utvrđeni u ovom slučaju.
Kontekst pritužbe
1. Podnositelj pritužbe europska je organizacija civilnog društva koja radi na pravima osoba s invaliditetom [1]. Već nekoliko godina prati upotrebu sredstava EU-a u vezi s poštovanjem prava osoba s invaliditetom.
2. Prema podnositelju pritužbe Mađarska i Portugal iskoristili su europske strukturne i investicijske fondove [2] (ESI fondovi) u trenutačnom razdoblju financiranja (2014. – 2020.) za izgradnju odvojenih ustanova za osobe s invaliditetom. To je, kažu, u suprotnosti s obvezama EU-a, posebno u okviru Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), da promiče prava osoba s invaliditetom na samostalan život i uključivanje u zajednicu.
3. Podnositelj pritužbe tvrdi da je Europska komisija trebala nastojati spriječiti Mađarsku i Portugal da koriste ESI fondove za izgradnju takvih institucija.
4. Na sastancima i u korespondenciji s Komisijom podnositelj pritužbe izrazio je zabrinutost zbog posebnih projekata i infrastrukture u Mađarskoj i Portugalu te je zatražio konkretne mjere.
5. Nezadovoljni načinom na koji je Komisija odgovorila na zabrinutost koju je izrazila, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu u lipnju 2019. Napomenula je i da Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) još nije odgovorila na dopis koji je poslala 26. travnja 2019. o izgradnji stambenih ustanova u Portugalu.
Istraga
6. Ombudsmanica je pokrenula istragu o tome kako Komisija osigurava da je upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova za ustanove za skrb o osobama s invaliditetom u Mađarskoj i Portugalu u skladu s pravnim obvezama koje proizlaze iz Povelje EU-a o temeljnim pravima, Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima [3] i Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom [4].
7. Tijekom istrage istražni tim Ombudsmana sastao se s predstavnicima Komisije i pregledao spis Komisije o tom predmetu. Komisija je 1. srpnja 2019. odgovorila na dopis podnositelja pritužbe od 26. travnja 2019., čime je riješila taj aspekt pritužbe.
Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu
Podnositelj pritužbe
8. Podnositelj pritužbe tvrdi da predmetne ustanove u Mađarskoj i Portugalu koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ne podupiru pravo osoba s invaliditetom na samostalan život i uključivanje u zajednicu [5]. Budući da nije intervenirala kako bi to spriječila, Komisija izravno doprinosi kontinuiranoj „institucionalizaciji” osoba s invaliditetom, što je u suprotnosti s obvezama EU-a.[6]
Kad je riječ o Mađarskoj
9. Podnositelj pritužbe tvrdi da su mađarska tijela dodijelila financijska sredstva za projekte izgradnje 189 novih obiteljskih kuća, svaka za do 12 osoba s invaliditetom i smještena u udaljenim područjima. To je očito u suprotnosti s obvezama EU-a i Mađarske na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom jer se mnogi domovi skupine nalaze ili će se nalaziti daleko od zajednice, u rijetko naseljenim ruralnim područjima, bez javnih usluga, sa starijim zajednicama i sve manjim brojem stanovnika. U mnogim slučajevima, grupni domovi će biti izgrađeni unutar temelja sadašnjih velikih institucija ili u njihovoj neposrednoj blizini. Stanovnici novoizgrađenih domova minibusom će se prevoziti do takozvanih „servisnih centara”, koji će se u mnogim slučajevima uspostaviti na području bivših velikih institucija ili u nekim slučajevima unutar njih.
10. Unatoč tome, Komisija nije poduzela konkretne mjere kako bi spriječila da se sredstva EU-a dodjeljuju tim projektima.
11. Podnositelj pritužbe upućuje i na nedavno izvješće UN-a [7] u kojem je utvrđeno da Mađarska krši članak 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom o neovisnom životu. Podnositelj pritužbe tvrdi da to pokazuje da Komisijin pristup nije uspio.
Kad je riječ o Portugalu
12. Prema podnositelju pritužbe, u Portugalu je uz potporu europskih strukturnih i investicijskih fondova na otocima Azorima izgrađena nova rezidencijalna ustanova za mlade i odrasle osobe s invaliditetom koja ima 16 osoba i koja je „privremeno ili trajno spriječena boraviti u obiteljskom okruženju”. Podnositelj pritužbe navodi da osobe koje žive u ustanovi Azora nemaju mogućnost samostalnog života u zajednici uz osobnu pomoć. Nastavkom ulaganja u institucionalnu skrb Portugal djeluje protiv preporuka UN-a.[8] Podnositelj pritužbe ističe da je 2016. UN preporučio Portugalu da donese nacionalnu strategiju za neovisan život uz potrebna ulaganja. To se do danas nije dogodilo.
13. Podnositelj pritužbe izrazio je zabrinutost u vezi s tim i drugim sličnim projektima te se sastao s Komisijom kako bi raspravio o tom pitanju. Odgovori Komisije nisu bili zadovoljavajući, nastavlja podnositelj pritužbe jer otkrivaju nedostatak razumijevanja obveza iz članka 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Ukratko, ne može se organizirati samostalan život unutar institucije, navodi se u izvješću.
- Kad je riječ o mišljenju Pravne službe Komisije
14. Podnositelj pritužbe osporava i mišljenje Pravne službe Komisije prema kojem se europski strukturni i investicijski fondovi mogu i dalje upotrebljavati za institucionalnu skrb. Kako bi potkrijepio svoje stajalište, podnositelj pritužbe uputio je na stajališta Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (Odbor UN-a [9]).[10] Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi Komisija trebala revidirati pravno mišljenje.
15. Budući da Komisija i države članice imaju podijeljeno upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima, podnositelj pritužbe smatra da bi Komisija od samog početka trebala provjeriti projekte koji primaju ta sredstva kako bi se spriječile i uklonile takve nepravilnosti. Mogla bi, na primjer, tražiti povrat takvih sredstava. Trebala bi surađivati s mađarskim tijelima kako bi revidirala predmetne projekte i spriječila izgradnju institucionalnih objekata. Naposljetku, Komisija bi trebala pokrenuti postupak zbog povrede protiv Mađarske i Portugala jer su osobama s invaliditetom uskratili prava na samostalan život u zajednici.
Komisija
Kad je riječ o Mađarskoj
16. Komisija pak navodi da je podržala prelazak s institucijskog života na život u zajednici za osobe s invaliditetom u Mađarskoj tijekom financijskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. Komisija je istaknula da će se ti pojedinci koji će biti premješteni u nove objekte koje financira EU prenijeti iz mnogo većih stambenih ustanova.
17. Konkretno, mađarske su vlasti početkom 2017. objavile poziv na podnošenje prijedloga [11] kako bi poduprle prijelaz 23 stambene ustanove s više od 50 osoba u nova stambena rješenja u kojima se može smjestiti do 12 stanova ili kuća. U nekim projektima u okviru ovog poziva dovršena je izgradnja novoizgrađenih domova za život uz potporu, a pojedinci se mogu useliti. U drugim slučajevima, izgradnja je u tijeku.
18. Stručnim pregledom nekih projekata financiranih u Mađarskoj, koji su Komisiji dostavljeni 2019., potvrđeni su neki nedostaci koje je podnositelj pritužbe utvrdio i iznesene preporuke za budućnost.
19. Cilj je Komisije osigurati usklađenost s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, pravo na neovisan život i da se postupak deinstitucionalizacije [12] provodi u Mađarskoj. Druga faza tog postupka trebala se provesti u okviru drugog poziva na podnošenje prijedloga [13] kako bi se ukupno 27 000 osoba koje žive u stambenim ustanovama premjestilo u druga stambena rješenja.
20. S obzirom na iskustva stečena tijekom prve faze i utvrđene nedostatke, Komisija je izrazila zabrinutost u vezi s tim pozivom na podnošenje prijedloga, posebno u pogledu modela stanovanja i lokacija novih okruženja te pružanja socijalnih usluga.
21. Mađarska tijela pristala su ponovno pokrenuti taj poziv kako bi otklonila zabrinutost Komisije. Komisija će to pomno pratiti.
22. Naposljetku, Komisija je općenito objasnila kako prati europske strukturne i investicijske fondove. To uključuje diskrecijske mjere praćenja, kao što su traženje stručnih mišljenja, tehnički sastanci i informativni seminari s relevantnim tijelima.
Kad je riječ o Portugalu
23. Komisija je navela da je do kašnjenja u odgovoru na dopis podnositelja pritužbe od 26. travnja 2019. došlo zbog internih savjetovanja. Nakon tih savjetovanja Komisija je 1. srpnja 2019. obavijestila podnositelja pritužbe da postojeći pravni okvir ne sprečava države članice da upotrebljavaju sredstva EU-a za stambene ustanove, pod uvjetom da se njima ne ometa „napredak u osiguravanju neovisnih životnih uvjeta i deinstitucionalizacije”.[14]
24. Komisija je izjavila da nije primila nikakve službene pritužbe u pogledu osoba s invaliditetom koje žive u ustanovama koje se sufinanciraju sredstvima EU-a u Portugalu. Međutim, sastala se s portugalskim tijelima i posjetila različite regije u Portugalu kako bi bolje razumjela situaciju. Tijekom tih sastanaka Komisija je naglasila važnost članka 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njegova krajnjeg cilja neovisnog života i uključivanja u zajednicu. Nadalje, naglasio je da sva ulaganja u okviru fondova EU-a moraju biti u skladu s Konvencijom.
25. Portugalska tijela još nisu dostavila dovoljno informacija kako bi pokazala da se njihova predanost životu u zajednici provodi u skladu sa zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
26. Budući da trenutačno nije moguće zaključiti jesu li planirane institucije i opći pristup deinstitucionalizaciji u Portugalu u skladu sa svojim obvezama na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Komisija je odlučila poslati stručnjaka kako bi analizirala stanje ustanova za osobe s invaliditetom koje primaju potporu iz fondova EU-a u Portugalu. Očekuje se da će se izvješće stručnjaka podnijeti kasnije 2020.[15]
- Kad je riječ o mišljenju njezine pravne službe
27. Komisija je naglasila da je cilj financijskih sredstava EU-a poduprijeti prelazak s institucionaliziranog na neovisan život u zajednici. Međutim, kako je jasno navedeno u mišljenju Pravne službe, upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova za potporu ustanovama za dugotrajni boravak nije zabranjena. U svakom slučaju, Komisija je navela da se ne može uključiti u daljnje rasprave o toj temi jer čeka odluku Općeg suda u predmetu koji je podnositelj pritužbe pokrenuo 2019. u vezi s potporom iz ESI fondova institucijama u Bugarskoj [16].
28. Komisija se osvrnula i na provjere koje provodi u različitim trenucima u kojima se provodi projekt koji se financira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Spomenula je i obveze država članica u pogledu načela nediskriminacije, uključujući posvećivanje posebne pozornosti pristupačnosti za osobe s invaliditetom tijekom pripreme i provedbe projekata.[17]
Procjena Europskog ombudsmana
29. Objekti koje podnositelj pritužbe osporava u ovoj istrazi mogli bi biti dom za neke od predmetnih pojedinaca do kraja njihova života. Informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe, prema kojima se neki od novoizgrađenih domova nalaze u prostorima bivših institucija, potvrđuju da je otežan napredak prema životu u zajednici. Slično tome, činjenica da se neki nalaze u ruralnim, rijetko naseljenim područjima s malom dostupnošću javnog prijevoza dodatno upućuje na to da su mogućnosti integracije, osiguravanja zaposlenja i života u zajednici za dotične pojedince još manje vjerojatne.
30. EU je odobrio Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su odredbe sada sastavni dio pravnog poretka EU-a [18]. U članku 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom navodi se da stranke Konvencije „priznaju jednako pravo svih osoba s invaliditetom na život u zajednici, s izborima jednakima drugima, te poduzimaju učinkovite i odgovarajuće mjere kako bi olakšale osobama s invaliditetom puno uživanje tog prava i njihovo potpuno uključivanje i sudjelovanje u zajednici”. Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom izjavio je da nastavak ulaganja u institucionalnu skrb koči potpuno ostvarenje prava na samostalan život i uključivanje u zajednicu.
31. Ombudsmanica se slaže. Teško je shvatiti izjavu Komisije da postojeći pravni okvir ne sprečava države članice da se koriste sredstvima EU-a za stambene institucije sve dok one ne ometaju „napredak u osiguravanju neovisnih životnih uvjeta i deinstitucionalizacije”. Čini se očitim da se sredstvima EU-a koja su potrošena na održavanje ili, još gore, izgradnju institucija ne može samo omesti napredak u osiguravanju deinstitucionalizacije.
32. Ombudsmanica je već imala priliku iznijeti svoja stajališta o tom pitanju u svojoj odluci u predmetu 417/2018/JN [20]. U tom je slučaju Ombudsman pozvao Komisiju da: i. nastoji se u najvećoj mogućoj mjeri pridržavati smjernica Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom da se sredstva EU-a ne bi trebala upotrebljavati za održavanje postojećih institucija; ii. razmotriti potrebu za rješavanjem nedostatka odgovarajuće pravne osnove kako bi se osiguralo da je potrošnja sredstava EU-a u potpunosti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom; iii. pratiti u kojoj se mjeri mađarska tijela pridržavaju postupka deinstitucionalizacije, koji je trebao započeti 1. srpnja 2018., a završiti u prosincu 2020. Važno je naglasiti da su sredstva o kojima je riječ u tom predmetu upotrijebljena za obnovu postojeće institucije, a ne, kao u ovom slučaju, za izgradnju novih institucija, što je još problematičnije.
33. Komisija je pozitivno postupila u vezi s tim predmetom [21], posebno u pogledu prijedloga Ombudsmana da se sredstva EU-a u najvećoj mogućoj mjeri ne bi trebala upotrebljavati za održavanje institucija te bi se umjesto toga trebala upotrebljavati za potporu deinstitucionalizaciji. Također je izrazila veću ambiciju za budućnost, rekavši da su njezini prijedlozi za programsko razdoblje 2021. 2027. dodatno ojačali usmjerenost na prelazak s institucionalnih usluga na usluge u zajednici i obitelji u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
34. Kad je riječ o konkretnim projektima u ovom slučaju, Ombudsmanica napominje da je Komisija poduzela korake kako bi osigurala da predmetna nacionalna tijela ispunjavaju svoje obveze. Na primjer, Komisija je provela praćenje projekta na licu mjesta u Portugalu. Aktivno surađuje s mađarskim i portugalskim tijelima te je naručila stručna izvješća o stanju u objema državama članicama.
35. Ombudsmanica izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije djelovala ranije u pogledu prvog poziva na podnošenje prijedloga u Mađarskoj. U stručnom izvješću iz prosinca 2019.[22] utvrđeni su elementi koji nisu u skladu sa zahtjevima iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uključujući nedostatke u pogledu lokacije novih objekata. Odbor UN-a utvrdio je i kršenja prava na samostalan život u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom u Mađarskoj, među ostalim u projektima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova [23]. Osim toga, posebni izvjestitelji UN-a nedavno su pisali Komisiji o neprimjerenoj upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova za održavanje institucionalne skrbi [24]. Nije jasno zašto Komisija nije nastojala suspendirati sredstva nakon što su utvrđeni problemi. [25]
36. Ombudsmanica razumije da su projekti sada dobro napredovali. Nadalje, čini se da je, s obzirom na iskustva stečena tijekom provedbe tog projekta, obustavljen drugi poziv na podnošenje prijedloga koji su pripremila mađarska tijela.
37. Kad je riječ o projektima u Portugalu, stručno izvješće u kojem se analiziraju priroda i organizacija na uzorku institucija za osobe s invaliditetom koje primaju potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova tek treba dostaviti. Međutim, ostaje činjenica da je Odbor UN-a već 2016. preporučio Portugalu da donese nacionalnu strategiju za neovisan život [26], a posebni izvjestitelji UN-a obratili su se Komisiji u pogledu upotrebe sredstava EU-a za obnovu dvaju projekata u Portugalu, što je izazvalo zabrinutost [27].
38. Ombudsmanica vjeruje da će Komisija uzeti u obzir zabrinutosti koje su iznijeli Odbor UN-a i posebni izvjestitelji UN-a te temeljito proučiti nalaze stručnih izvješća o postupku deinstitucionalizacije u Portugalu i djelovati u skladu s njima.
39. Iako je Ombudsmanica utvrdila nedostatke u ovom predmetu, smatra da je Komisija poduzela mjere za rješavanje mnogih utvrđenih problema. Stoga u ovoj fazi daljnje istrage nisu opravdane.
40. Međutim, Ombudsmanica smatra da je pitanje deinstitucionalizacije od posebne važnosti, među ostalim i zbog problema koje je otkrila aktualna kriza uzrokovana bolešću COVID-19. Iako se pokazalo da je teško prikupiti podatke o učinku pandemije na osobe koje žive u ustanovama, istraživanja upućuju na to da javna tijela nisu poduzela dostatne mjere za zaštitu tih pojedinaca.[28] Tijekom pandemije u ustanovama za institucionalnu skrb diljem država članica došlo je do nebrojenih smrtnih slučajeva.[29] Osobe koje žive u tim ustanovama suočile su se s diskriminacijom u pogledu pristupa liječenju i potpori.[30]
41. Kako bi pomogao državama članicama u rješavanju krize, EU je preispitao pravila kojima se uređuje upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova te im olakšao pristup [31]. Ključno je da se ta sredstva koriste za zaštitu prava najranjivijih građana, posebno starijih osoba i osoba s invaliditetom.[32] Ombudsman sada namjerava zajedno s članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja ispitati potrebu za daljnjim radom u tom području.
Zaključak
Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:
Iako je Ombudsman utvrdio nedostatke u ovom slučaju, Komisija je poduzela mjere za rješavanje mnogih utvrđenih problema. Daljnje istrage u ovoj fazi nisu opravdane.
Podnositelj pritužbe i Europska komisija bit će obaviješteni o toj odluci.
Prijedlozi za poboljšanje
Kako bi se riješili nedostaci utvrđeni u ovom predmetu, Ombudsman iznosi sljedeće prijedloge:
Komisija bi od samog početka trebala provjeravati projekte koji primaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se spriječile i riješile vrste pitanja koja su detaljno opisana u ovom slučaju. Trebala bi, prema potrebi, nastojati obustaviti financiranje.
Komisija bi trebala poduzeti daljnje mjere na temelju izvješća koja su sastavili relevantni stručnjaci u slučajevima Mađarske i Portugala te detaljno utvrditi mjere koje namjerava poduzeti kako bi postupila u skladu s danim preporukama.
Komisija bi trebala obavijestiti Ombudsmana o najnovijem razvoju događaja u pogledu programskog razdoblja 2021. 2027. i o tome kako namjerava staviti veći naglasak na prelazak s institucionalnih usluga na usluge u zajednici i obitelji u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Emily O'Reilly
Europska ombudsmanica
Strasbourg, 31.7.2020.
[1] Europska mreža za neovisan život (ENIL)
[2] Više informacija o europskim strukturnim i investicijskim fondovima: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/funding-opportunities/funding-programmes/overview-funding-programmes/european-structural-and-investment-funds_en
[3] Uredba (EU) br. 1303/2013 o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32013R1303.
[4] Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koja je pravno obvezujući ugovor, stupila je na snagu 2011. za Europsku uniju kao međunarodnu organizaciju: https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-persons-with-disabilities.html.
[5] To je pravo utvrđeno u članku 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
[6] Podnositelj pritužbe temelji svoje argumente na članku 26. Povelje EU-a o temeljnim pravima o integraciji osoba s invaliditetom; o članku 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom o pravu osoba s invaliditetom na samostalan život i uključivanje u zajednicu, kako je dodatno objašnjeno u Općoj napomeni br. 5 Odbora UN-a; te o člancima 4., 6. i 7. Uredbe 1303/2013 o zajedničkim odredbama za europske strukturne i investicijske fondove. Upućuje i na odluku o istrazi na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana OI/8/2014/AN: https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/59836.
[7] Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom, Istraga o Mađarskoj koju je proveo Odbor na temelju članka 6. Fakultativnog protokola uz Konvenciju, UN CRPD/C/HUN/IR/1, 13. rujna 2019., točka 101. podtočka (f) i točka 101. podtočka (g), u kojoj se također navodi: „[p]ublički fondovi, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, i dalje se ulažu u izgradnju, obnovu i širenje velikih i malih institucija. Time se uklanjaju resursi za neovisan život i razvoj pristupačnih usluga u zajednici kojima se potiče uključivanje”.
[8] Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom u svojim je zaključnim napomenama o početnom izvješću za Portugal (CRPD/C/PRT/CO/1) 2016. preporučio da Portugal „donese nacionalnu strategiju za samostalan život, uključujući povećana ulaganja kako bi se olakšao samostalan život u zajednici, a ne u institucijama, kojom se uređuje osobna pomoć [...] uspostavi usluge potpore u zajednici za osobe s intelektualnim i psihološkim poteškoćama”(t. 39.) [http://docstore.ohchr.org/SelfServices/FilesHandler.ashx?enc=6QkG1d%2FPiCAqhKb7yhsgS19RWfPJldrCFmb%2B7m2uf3umNkn3cwAWe215i7iCJux52QJunU17zmsLxLyafE6NHlHAVCRVXYrXX2B7B7b2uf3umNkn3cwAWe215i7I7iCJux52QJux52QJuxWWVGWGyw3GWeGyuw3Gyw3GWeWeWuyw3Opu]].
[9] Odbor za prava osoba s invaliditetom (UN CRPD) tijelo je neovisnih stručnjaka koje prati provedbu Konvencije u državama strankama [https://www.ohchr.org/en/hrbodies/crpd/pages/crpdindex.aspx].
[10] Podnositelj pritužbe ističe da se Odbor UN-a u svojem dopisu Komisiji od 10. prosinca 2018. (priloženom kao prilog pritužbi) u osnovi ne slaže s tumačenjem obveza iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom od strane Pravne službe Komisije i tvrdi da postoji obveza EU-a da osigura da ESI fondovi ne idu u institucionalnu skrb.
[11] EFOP-2.2.2-17
[12] Deinstitucionalizacija je proces premještanja pojedinaca iz institucionalnih ustanova u rješenja utemeljena na zajednici, koja omogućuju samostalan život.
[13] EFOP-2.2.5-17.
[14] Komisija smatra da se ne može „isključiti da ulaganja u stambene institucije s dugotrajnim boravkom mogu poslužiti za postizanje nekih od tematskih ciljeva iz članka 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013 [14] bez ugrožavanja općeg cilja članka 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom”. Članak 9. Uredbe 1303/2013 posebno se odnosi na tematski cilj „9. promicanje socijalne uključenosti, suzbijanje siromaštva i svake diskriminacije”[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32013R1303]
[15] Komisija je upoznata s drugom stručnom studijom u kojoj se preporučuje da bi Portugal trebao ojačati provedbu skrbi u zajednici i uspostaviti redovite mehanizme praćenja i neovisnu evaluaciju postojećih programa osobne pomoći kako bi se osigurala njihova buduća održivost (Studija o neovisnom životu i uključenosti u Zajednici koju je provela akademska mreža europskih stručnjaka za osobe s invaliditetom, dostupna na: https://www.disability-europe.net/search?searchphrase=all&start=40).
[16] Predmet T-613/19 ENIL Brussels Office i drugi protiv Komisije [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/GA/TXT/?uri=CELEX:62019TN0613]
[17] Članak 7. Uredbe 1303/2013.
[18] C-335/11 i C-337/11, HK Danmark protiv Dansk almennyttigt Boligselskab i HK Danmark protiv Dansk
Arbejdsgiverforening, presuda od 11. travnja 2013., t. 30.: http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?num=C-335/11&language=EN; C-363/12, Z. protiv A Government department, The Board of management of a community school, presuda od 18. ožujka 2014., točka 73.: http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=C-363/12.
[19] Opća napomena br. 5, 27. listopada 2017., točka 15. i točka 15. podtočka (e): https://www.ohchr.org/en/hrbodies/crpd/pages/gc.aspx. Nadalje, Odbor UN-a smatra da se sredstva EU-a ne bi trebala upotrebljavati za održavanje postojećih institucija te da je potrebno „pojačati praćenje upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se osiguralo da se upotrebljavaju isključivo za razvoj usluga potpore osobama s invaliditetom u lokalnim zajednicama, a ne za obnovu ili širenje institucija”. Odbor je nadalje preporučio da „Europska unija obustavi, povuče i osigura povrat plaćanja u slučaju kršenja obveze poštovanja temeljnih prava”[zaključne napomene o početnom izvješću Europske unije, točka 51.].
[20] Odluka u predmetu 417/2018/JN o tome kako je Komisija riješila zabrinutost zbog navodnih kršenja ljudskih prava u ustanovi za socijalnu skrb u Mađarskoj koja je primila financijska sredstva EU-a: https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/119185.
[21] Vidjeti https://www.ombudsman.europa.eu/pdf/en/125982.
[22] „Procjena procesa deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom u Mađarskoj koji financira EU (2017.–2019.)” od 18. prosinca 2019.
[23] Ujedinjeni narodi, Odbor za prava osoba s invaliditetom, Istraga o Mađarskoj koju je proveo Odbor na temelju članka 6. Fakultativnog protokola uz Konvenciju, CRPD/C/HUN/IR/1, 13. rujna 2019., točka 101. podtočka (f) i točka 101. podtočka (g).
[24] https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=25267
[25] Člankom 6. te uredbe predviđeno je da „operacije koje se podupiru iz ESI fondova moraju biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom koje se odnosi na njegovu primjenu”. U članku 7. navodi se da „Komisija poduzima odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju sek, [...] invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije tijekom pripreme i provedbe programa”. U skladu s člankom 63. stavkom 8. te uredbe „Komisija [...] (b) iz financiranja Unije isključuje rashode za koje su isplate izvršene protivno primjenjivom pravu; (c) prekida rokove plaćanja ili obustavlja plaćanja ako je to predviđeno sektorskim pravilima. Komisija prekida sve ili dio prekida rokova plaćanja za obustavu plaćanja nakon što država članica iznese svoje opažanje i čim poduzme sve potrebne mjere [...]”.
[26] Vidjeti bilješku 8. ovog mišljenja.
[27] https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=25267. U dopisu su navedena sljedeća dva projekta u Portugalu: i. ALT20‐06‐4842‐FEDER‐000157 i ii. ALT20‐06‐4842‐FEDER‐000087.
[28] https://www.covid-drm.org
[29] Vidjeti, primjerice, https://www.euronews.com/2020/05/08/the-deadly-impact-of-covid-19-on-europe-s-care-home; https://www.brusselstimes.com/all-news/belgium-all-news/105848/gotovo polovica-belgija-koronavirus-smrti-su-nursing-dom-stanari/
[30] Izvješće podnositelja pritužbe, https://enil.eu/news/urgent-appeal-requesting-access-to-medical-care-in-romania/
[31] https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2020/04/22/covid-19-more-flexibility-for-deploying-eu-budget-money/
[32] Vidjeti https://www.irishtimes.com/opinion/nursing-homes-must-be-made-a-thing-of-the-past-1.4257422
- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta