You have a complaint against an EU institution or body?

Godišnje izvješće za 2020.

Uvod

Emily O’Reilly, europska ombudsmanica
Emily O’Reilly, europska ombudsmanica.

Godina 2020. bila je tragična za brojne ljude u cijelom svijetu jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 izgubili voljene osobe, a mnogi su bolovali ili i dalje boluju od te teške bolesti. Ta je godina bila i snažan podsjetnik na važnost javnih uprava u čiju se sposobnost i odgovornost možemo pouzdati. Pandemija je potpuno preokrenula živote ljudi i stvorila golem pritisak na naše zdravstvene sustave, društva i gospodarstva. Na razini EU-a bilo je nužno brzo donositi odluke o financiranju sredstvima EU-a, nabavi proizvoda i usluga koji će pomoći u suzbijanju pandemije te prioritetima u području politika.

Međutim, upravo su u teškim vremenima potrebni najviši standardi dobre uprave kako bi javnost mogla biti sigurna da su mjere koje se donose ispravne i da će se pravilno provoditi.

Kad je riječ o funkciji Europskog ombudsmana naša je uloga pomagati u tom procesu. Stoga smo u travnju podsjetili Europsku komisiju da se sve odluke povezane s pandemijom trebaju donositi što transparentnije. Na to smo se u srpnju nadovezali zahtjevima za prikupljanje informacija koje smo uputili Europskoj agenciji za lijekove, Europskoj investicijskog banci i Komisiji, te dvjema istragama koje su se odnosile na Vijeće EU-a i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti. Cilj je bio osigurati da svi postupci donošenja odluka povezanih s pandemijom, bilo da se odnose na procjenu novih lijekova ili odabir projekata koji će se financirati, budu jasni, pristupačni i opravdani. Kako ne bi došlo do prekida u rješavanju predmeta, u mojem smo uredu brzo organizirali prelazak na digitalna radna mjesta: broj obrađenih novih pritužbi bio je sličan kao 2019.

Tijekom godine proveli smo istrage s iznimno važnim zaključcima za cijelu upravu EU-a. U jednom smo predmetu utvrdili nepravilnosti u načinu na koji je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) postupilo u slučaju prelaska svojeg izvršnog direktora na funkciju u lobističkoj skupini u financijskom sektoru. EBA je prihvatila našu preporuku i postupila u skladu s njom. U predmetu koji se odnosio na održivo financiranje utvrdili smo da je mjerodavno pravo EU-a suviše neprecizno da bi se omogućila primjerena procjena sukoba interesa u kontekstu odluka o dodjeli ugovora financiranih sredstvima EU-a.

Proveli smo više važnih istraga o transparentnosti postupka donošenja odluka o pitanjima povezanima s okolišem. To je uključivalo istragu o tome zašto „procjena učinka na održivost” nije dovršena prije sklapanja trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura te istragu o tome iznosi li Europska investicijska banka dovoljno informacija o okolišu u vezi s projektima koje financira.

Rad Europskog ombudsmana uključuje i poduzimanje daljnjih mjera na temelju prethodnih istraga te provjeru provode li se prihvaćene preporuke. Stoga sam pokrenula daljnju istragu da bih ispitala kako „mehanizam za podnošenje pritužbi” Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koji je uspostavljen na temelju prethodne istrage Europskog ombudsmana, funkcionira u praksi.

Godina 2020. bila je posebna za Europski ombudsman jer smo obilježili svoju 25. obljetnicu rada. To je bila prilika da svečano obilježimo to što je naš ured postao pouzdan čuvar transparentnosti i etičkih standarda u upravi EU-a. Osvrnuli smo se i na profil predmeta koje smo obradili prethodnih godina te na pozitivne promjene koje su institucije i tijela EU-a proveli zahvaljujući našem radu. Primijetili smo da su u brojnim predmetima rezultati bili odmah vidljivi, kao i općenitiji pozitivan utjecaj tijekom vremena. Tijekom preispitivanja dodatno smo se osvijestili i uvidjeli koliko smo zahvalni zbog utjecaja drugih subjekata koji pridonose našem djelovanju, među ostalim Europskog parlamenta koji nam predano pruža potporu, aktivnog civilnog društva, snažnih medija i institucija EU-a koje vjeruju u vrijednost rada Europskog ombudsmana.

U 2021. veselim se provedbi naše nove strategije „U susret 2024.”, u kojoj se utvrđuje način na koji planiram nastaviti trend pozitivnog učinka u okviru uprave EU-a, održati relevantnost našeg rada za svakodnevni život informiranjem javnosti o našim aktivnostima te omogućiti građanima da nastave ostvarivati prava koja su im zajamčena Ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima.

Emily O’Reilly

Emily O’Reilly

1. Kratak pregled 2020.

2. Ključne teme

Europski ombudsman pomaže osobama, poduzećima i organizacijama u kontaktu s institucijama, tijelima i agencijama EU-a. Mogu se javiti različiti problemi kao što su nedovoljna transparentnost u donošenju odluka, odbijanje pristupa dokumentima, povrede temeljnih prava i problemi s ugovorima. Profil pritužbi mijenja se ovisno o brigama i bojaznima s kojima se Europljani suočavaju u određenoj godini. Godišnje izvješće za ovu godinu sadržava nove odjeljke o istragama povezanima s bolešću COVID-19 i transparentnošću u donošenju odluka o pitanjima okoliša. U različitim odjeljcima daje se pregled ključnih predmeta povezanih s određenim područjem.

2.1. Istrage i inicijative povezane s bolešću COVID-19

Infografika o odgovoru EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19: primjeri mjera koje poduzima EU.
Infografika o odgovoru EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19: primjeri mjera koje poduzima EU.

Kao odgovor na dosad nezabilježenu situaciju koja je nastala zbog pandemije bolesti COVID-19, brojne institucije, agencije i tijela EU-a morali su donijeti ciljane mjere i prilagoditi svoje radne postupke kako bi se suočili s izazovima hitne situacije. To je uključivalo pomoć u koordinaciji javnozdravstvenog odgovora u EU-u i odobrenja namjenskih lijekova te gospodarske mjere za ublažavanje učinka krize na društvo i gospodarstvo.

U travnju 2020. ombudsmanica je počela preispitivati rad uprave EU-a u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19. Podsjetila je Europsku komisiju i Europsko vijeće da su njihove obveze u pogledu transparentnosti jednako važne i tijekom krize.

U srpnju 2020. ombudsmanica je poslala tri zahtjeva za prikupljanje informacija, i to Europskoj agenciji za lijekove (EMA), Europskoj investicijskog banci (EIB) i Komisiji, te pokrenula dvije istrage, konkretno o Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Vijeću EU-a, u okviru uloge Ureda u pogledu praćenja načina na koji su institucije EU-a pod najvećim pritiskom obavljale svoje zadatke tijekom pandemije.

Ombudsmanica je ispitala način na koji je ECDC prikupljao podatke o pandemiji bolesti COVID-19 i izvješćivao o njima. Osim što je provjerio dokumente povezane s ulogom ECDC-a u upravljanju informacijama o pandemiji, ombudsmaničin istražni tim u listopadu 2020. održao je i sastanak s predstavnicima ECDC-a. Ombudsmanica je zatim zatražila dodatne informacije o određenim dijelovima rada ECDC-a, među ostalim o transparentnosti njegove brze procjene rizika. Cilj je istrage utvrditi određena pitanja koja su možda ometala rad ECDC-a u području suzbijanja pandemije.

U istrazi o Vijeću ombudsmanica je procijenila njegovu odluku o privremenom odstupanju od uobičajenog načina donošenja odluka te učincima takve odluke na transparentnost tog postupka.

Ombudsmanica je Komisiju postavila upit o transparentnosti znanstvenih savjeta koje prima, njezinim sastancima s predstavnicima interesnih skupina i njezinim odlukama o javnoj nabavi u hitnim situacijama. EIB je ombudsmanici dostavio informacije o načinu na koji osigurava transparentnost i dobru upravu pri donošenju mjera za suzbijanje gospodarskih posljedica krize. U odgovoru na ombudsmaničina pitanja EMA je istaknula da predano radi kako bi osigurala neovisnost pri procjeni lijekova protiv bolesti COVID-19 i objavila kliničke podatke o tim lijekovima.

Ombudsmanica je pokrenula i više istraga na temelju pritužbi povezanih s bolešću COVID-19, među ostalim s odlukom Komisije o odbijanju plaćenog produljenja projekata na koje je utjecala pandemija bolesti COVID-19. Podnositelji pritužbe, istraživači u okviru programa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), tvrdili su da su mjere koje je Komisija poduzela nedostatne jer im ne omogućuju da nastave svoja istraživanja bez dodatnih financijskih sredstava. U dopisu u kojem je navela svoje preliminarne zaključke ombudsmanica je od Komisije zatražila da razmotri stavljanje na raspolaganje istraživačkoj zajednici posebne internetske platforme na kojoj istraživači mogu iznositi probleme s kojima se suočavaju zbog ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19. Ombudsmanica je ujedno pozvala Komisiju da nastavi predano raditi kako bi pronašla rješenja za sve istraživače u okviru MSCA-e na čiji je rad utjecala kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i da potakne organizacije koje su primile bespovratna sredstva da iskoriste ta rješenja. Istraga se nastavila tijekom 2021.

Europski ombudsman

We have asked @EU_Commission how it ensures #transparency in relation to:

- Lobbying during the #COVID19 crisis
- Emergency public procurement
- Scientific advice concerning the pandemic

europa.eu/!Xk93Ry

COVID19

Upitali smo Europsku komisiju kako osigurava transparentnost u pogledu:

  • lobiranja tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19
  • javne nabave u hitnim situacijama
  • znanstvenih savjeta o pandemiji.

2.2. Etička pitanja

Na temelju pritužbi zastupnika u Europskom parlamentu i jedne organizacije civilnog društva, ombudsmanica je pokrenula istragu o odluci Komisije da društvu BlackRock Investment Management dodijeli ugovor za provedbu studije o integraciji ekoloških, socijalnih i upravljačkih ciljeva u bankarska pravila EU-a. Tijekom ombudsmaničine istrage procjenjivao se način na koji je Komisija ocijenila ponudu tog društva u kontekstu poziva na dostavu ponuda za provedbu studije.

Ombudsmanica je utvrdila da njegova ponuda daje povoda za zabrinutost jer to društvo, kao vodeći svjetski upravitelj imovinom, ima financijski interes u predmetnom sektoru u okviru studije. Nadalje, niska cijena koja se navodi u ponudi društva mogla bi se protumačiti kao dio strategije kojom se nastoji steći uvid u regulatorno okružje u tom sektoru i utjecati na njega. S obzirom na to ombudsmanica je utvrdila da je Komisija trebala temeljitije provjeriti je li predmetno društvo u sukobu interesa koji bi mogao negativno utjecati na njegovu sposobnost izvršavanja ugovora. Međutim, s obzirom na ograničenja u okviru pravila EU-a o javnoj nabavi ombudsmanica je utvrdila da u predmetnom slučaju nije riječ o nepravilnosti u postupanju.

Ombudsmanica je predložila Komisiji da ažurira svoje smjernice o postupcima javne nabave za ugovore o uslugama povezanima s politikom tako da osoblju pruži jasne informacije o tome kada isključiti ponuditelje zbog sukoba interesa koji bi mogli negativno utjecati na izvršenje ugovora. Ombudsmanica je Komisiji predložila i da razmotri jačanje odredbi o sukobu interesa u okviru Financijske uredbe, pravnog akta EU-a kojim se uređuje način na koji se provode postupci javne nabave koji se financiraju iz proračuna EU-a. Ombudsmanica je uputila dopis zakonodavcima EU-a kako bi skrenula pozornost na svoju odluku, posebno u pogledu Financijske uredbe.

Europski ombudsman

Decision to award a contract to @BlackRock to study integrating sustainable finance #ESG objectives into @EU_Finance rules – @EU_Commission should have been more rigorous in verifying whether there was a #conflictofinterest

PRESS RELEASE: europa.eu/!Xk47Tx

Black Rock

Europska komisija trebala je temeljitije provjeriti je li postojao sukob interesa kada je donosila odluku o dodjeli ugovora društvu BlackRock za provedbu studije o integraciji ekoloških, socijalnih i upravljačkih ciljeva u financijska pravila EU-a.

Emily O’Reilly: „Trebalo je postaviti pitanja o motivaciji, cijenama, strategiji i o tome je li unutarnja mjera koju je društvo poduzelo bila doista primjerena kako bi se spriječio sukob interesa.”

2.3. Temeljna prava

U studenome 2020. ombudsmanica je pokrenula istragu o načinu na koji Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) postupa s navodnim povredama temeljnih prava. Cilj je istrage procijeniti djelotvornost i transparentnost Frontexova „mehanizma za podnošenje pritužbi” za osobe koje smatraju da je došlo do povrede njihovih prava u kontekstu Frontexovih graničnih operacija te ulogu i neovisnost Frontexova „službenika za temeljna prava”.

Europski ombudsman

We have opened an inquiry into @Frontex.

We will assess:
- effectiveness & transparency of their ‘Complaints Mechanism’
- role and independence of their ‘Fundamental Rights Officer’

europa.eu/!Jx49Qv

Frontex

Pokrenuli smo istragu o funkcioniranju Frontexa.

Procijenit ćemo:

  • djelotvornost i transparentnost njegova „mehanizma za podnošenje pritužbi”
  • ulogu i neovisnost njegova „službenika za temeljna prava”.

Pri pokretanju istrage ombudsmanica je Frontexu poslala niz detaljnih pitanja o tome kako će i kada Frontex ažurirati taj mehanizam kako bi bio u skladu s njegovim proširenim mandatom, o tome što se događa s podnositeljima pritužbi kojima prijeti mogućnost prisilnog vraćanja dok je obrada njihove pritužbe još u tijeku, o tome koje su mogućnosti žalbe dostupne podnositeljima pritužbi, o tome na koji način Frontex prati pritužbe protiv nacionalnih tijela, o tome na koji način osobe na koje utječu Frontexove operacije i koje se nalaze u trećim zemljama mogu podnijeti pritužbu o navodnim povredama temeljnih prava te o ulozi službenika za temeljna prava u tom postupku.

Ombudsmanica je obavijestila i članove Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO) kako bi oni mogli sudjelovati u toj istrazi.

Istraga na vlastitu inicijativu nadovezuje se na ombudsmaničinu preporuku iz 2013. o tome da Frontex treba uspostaviti mehanizam za podnošenje pojedinačnih pritužbi i da službenik za temeljna prava treba biti zadužen za taj mehanizam. Otad je taj mehanizam uspostavljen i dodatno razrađen kako bi se osigurale mjere zaštite temeljnih prava u kontekstu Frontexova proširenog mandata te kako bi se zajamčile veća odgovornost i pravna zaštita za osobe na koje utječu njegova djelovanja.

Još jedna ključna istraga povezana s temeljnim pravima usmjerena je na način na koji Komisija nastoji osigurati da hrvatska tijela poštuju temeljna prava u kontekstu operacija upravljanja državnom granicom. Podnositelj pritužbe, organizacija Amnesty International, izrazio je zabrinutost zbog načina na koji hrvatska tijela upravljaju državnom granicom i skrenula pozornost na navodne povrede ljudskih prava povezane s nasilnim vraćanjem migranata i drugim graničnim operacijama. Podnositelj pritužbe izrazio je dvojbe u vezi s time je li Hrvatska uspostavila „,mehanizam za praćenje”, što je bila dužna učiniti s obzirom na sredstava EU-a koje je primila, kako bi osigurala da su operacije upravljanja državnom granicom potpuno u skladu s temeljnim pravima i pravom EU-a.

Ombudsmanica je navela niz pitanja za Komisiju kojima je nastojala utvrditi prirodu mehanizma praćenja i način na koji Komisija provjerava je li taj mehanizam uspostavljen. Ako je mehanizam uspostavljen, pitanjima se nastoji utvrditi način na koji Komisija provjerava njegovu djelotvornost i, općenitije, način na koji Komisija osigurava da se u okviru operacija upravljanja državnom granicom za koje se primaju financijska sredstva EU-a jamči poštovanje temeljnih prava.

2.4. Transparentnost u donošenju odluka o pitanjima okoliša

Tijekom 2020. pokrenuto je više istraga o načinu na koji se donose odluke povezane s pitanjima okoliša i održivosti. Skupina organizacija civilnog društva obratila se ombudsmanici nakon što Komisija nije dovršila ažuriranu „procjenu učinka na održivost” prije sklapanja trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura u lipnju 2019. Podnositelji pritužbe tvrdili su da je Komisija, s obzirom na to da nije provela taj korak, postupila protivno svojim smjernicama o procjenama učinka na održivost i tako povrijedila Ugovore EU-a u kojima se navode ciljevi održivosti za trgovinu EU-a. Podnositelji pritužbe izrazili su zabrinutost i zbog toga što privremena procjena učinka nije bila objavljena dok su u tijeku bila javna savjetovanja o trgovinskim pregovorima i da ta procjena, nakon što je objavljena, nije sadržavala najnovije informacije.

Ombudsmanica je Komisiji uputila niz pitanja, među ostalim o tome kako namjerava upotrebljavati završno izvješće i o tome je li primijenjen standardni postupak za procjene učinka na održivost.

Ombudsmanica je razmotrila i način na koji Komisija osigurava da se održivost plinskih projekata procjenjuje prije uvrštavanja na EU-ov popis „projekata od zajedničkog interesa”, prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata namijenjenih kao pomoć u ostvarenju ciljeva EU-a u području energetske i klimatske politike. Komisija je potvrdila da procjena održivosti predloženih plinskih projekata nije bila optimalna zbog manjka podataka i neprimjerenih metodologija te je istaknula da će ažurirati kriterij koji se primjenjuje pri procjeni održivosti projekata predloženih za uvrštavanje na sljedeći popis projekata od zajedničkog interesa koji će sastaviti 2021. Iako je ombudsmanica izrazila žaljenje zbog toga što su plinski projekti uvršteni na prethodne popise projekata od zajedničkog interesa bez odgovarajuće procjene njihove održivosti, pozdravila je Komisijino obećanje da će taj kriterij svakako ažurirati prije donošenja odluke o sljedećem popisu projekata od zajedničkog interesa.

Europski ombudsman

We made three suggestions to @EU_Commission to improve approval process of ‘active substances’ in pesticides:

- Approve only for uses deemed safe by @EFSA_EU
- Explain decisions in clear language
- Further limit use of the ‘confirmatory data procedure’

https://europa.eu/!pg87PB

Pesticidi

Radi poboljšanja postupka odobrenja „aktivnih tvari” u pesticidima Europskoj komisiji iznijeli smo tri prijedloga:

  • da odobrava samo tvari za upotrebe koje je EFSA ocijenila sigurnima
  • da odluke objasni jasnim jezikom
  • da dodatno ograniči primjenu „postupka u vezi s potvrdnim podatcima”.

U srpnju je ombudsmanica na temelju pritužbi jedne skupine za zaštitu okoliša pokrenula tri istrage o otkrivanju informacija o okolišu u okviru Europske investicijske banke (EIB). Jedna se istraga odnosi na odbijanje EIB-a da omogući javni pristup zapisnicima sa sastanaka na kojima je njegov upravljački odbor raspravljao o financiranju projekta prelaska na biomasu. Druge dvije istrage odnose se na pitanje daje li EIB dostatne i pravodobne informacije o okolišu u vezi s projektima koje izravno ili neizravno financira.

U studenome je ombudsmanica zaključila istragu o načinu na koji Komisija odobrava „aktivne tvari” koje se upotrebljavaju u pesticidima. Konkretno, ombudsmanica je razmotrila Komisijinu praksu odobrenja aktivnih tvari za koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), agencija EU-a zadužena za znanstvenu procjenu sigurnosti, utvrdila ključna područja koja izazivaju zabrinutost ili nije utvrdila sigurnost upotrebe. Ombudsmanica je preispitala i Komisijinu praksu odobrenja tvari za koje su potrebni dodatni podatci kojima se potvrđuje njihova sigurnost („postupak u vezi s potvrdnim podatcima”). U kontekstu svoje istrage ombudsmanica je detaljno objasnila Komisiji zašto smatra da njezina sadašnja praksa izaziva zabrinutost. Istragu je zaključila tako što je Komisiji iznijela tri prijedloga: da odobrava tvari samo na temelju upotreba za koje je EFSA potvrdila da su sigurne, da postupak odobrenja bude potpuno transparentan i da se njezina primjena postupka u vezi s potvrdnim podatcima dodatno ograniči.

U travnju je ombudsmanica potvrdila svoj zaključak o nepravilnosti u postupanju Vijeća zbog toga što nije prihvatilo prijedloge o povećanju transparentnosti postupka odlučivanja kad je riječ o donošenju godišnjih uredbi o utvrđivanju ribolovnih kvota. Međutim, ombudsmanica je pozdravila zasebnu odluku Komisije da stavi na raspolaganje javnosti dokumente povezane s prijedlozima o ribolovnim mogućnostima nakon što se oni proslijede Vijeću.

2.5. Odgovornost pri donošenju odluka

Ombudsmanica je pokrenula više istraga čiji je cilj povećati transparentnost pri donošenju odluka, posebno odluka država članica u Vijeću. U okviru njezine glavne istrage u tom području donesene su preporuke za povećanje zakonodavne transparentnosti u Vijeću, koje su snažno poduprli Europski parlament i brojni nacionalni parlamenti. To je dovelo do malih, ali konkretnih poboljšanja 2020.: Vijeće se složilo da će početi proaktivno objavljivati izvješća o napretku u pregovorima o nacrtima zakona, mandat Vijeća za pregovore s Europskim parlamentom i kalendar sastanaka u okviru trijaloga. Te su promjene značile napredak u okviru jednog od ombudsmaničinih ključnih ciljeva, a to je osigurati da građani budu upoznati s odlukama koje vlade u Bruxellesu donose u njihovo ime. Ombudsmanica i dalje potiče Vijeće da se nastavi zalagati za povećanje zakonodavne transparentnosti, posebno tako da evidentira identitet država članica koje iznose stajališta o nacrtima zakona.

Mário Centeno

This week we have launched the #Eurogroup document register, making it easier to access available documents. This step completes the list of measures to increase #transparency that were agreed in last September’s EG, and were welcomed by @EUombudsman

Ovog smo tjedna uveli registar dokumenata Euroskupine i tako olakšali pristup dostupnim dokumentima. Tim smo korakom dopunili popis mjera za povećanje transparentnosti koje su dogovorene na sastanku Euroskupine u rujnu 2020. i koje je pozdravila ombudsmanica.

U drugoj istrazi koja se bitno odrazila na odgovorno donošenje odluka Komisija se složila da će provesti mjere za jačanje transparentnosti i korisnosti svoje baze podataka u kojoj se detaljno navode planirani nacionalni tehnički propisi država članica. U skladu s Direktivom o transparentnosti jedinstvenog tržišta EU-a Komisija i države članice mogu ispitati nacionalne tehničke propise koje namjeravaju uvesti druge države članice. Komisija vodi bazu podataka s javnim pristupom informacijama o nacrtima mjera. Međutim, države članice mogu zatražiti da mjere koje su predložile ostanu povjerljive. Komisija je istaknula da na svojim službenim internetskim stranicama planira navesti detaljno objašnjenje načina na koji će postupati s primjedbama zainteresiranih strana. Isto tako, Komisija namjerava istaknuti primjere najbolje prakse kad je riječ o obavijestima država članica i poduzet će strože mjere ako se posumnja da je određena država članica zlorabila pravo na povjerljivost svojih obavijesti.

U ožujku je ombudsmanica zaključila istragu o načinu na koji Komisija osigurava da znanstveni stručnjaci koji je savjetuju nisu u sukobu interesa. Istraga se temeljila na pritužbi jedne organizacije civilnog društva koja je izrazila zabrinutost u pogledu neovisnosti stručnjaka koji su dali doprinos izvješću o pesticidima.

Općenitije, u središtu istrage bili su sustavi s pomoću kojih Komisija provjerava neovisnost stručnjaka koji daju doprinos na temelju njezina „mehanizma za znanstveno savjetovanje”. Ombudsmanica je utvrdila da su ti sustavi primjereni, ali je zatražila od Komisije da ubuduće osigura da se svi financijski interesi navedu u izjavama o interesima stručnjaka i da se sve takve izjave objave.

2.6. Transparentnost u području lobiranja

Izazov tzv. „rotirajućih vrata”, odnosno kada službenici EU-a prelaze na funkcije u privatnom sektoru ili kada se pojedinci iz privatnog sektora zapošljavaju u institucijama EU-a, područje je kojem ombudsmanica posvećuje posebnu pozornost. Slučajevi „rotirajućih vrata” katkad mogu štetiti samim institucijama, ali i javnoj percepciji o EU-u.

U siječnju je ombudsmanica pokrenula istragu o odluci Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) da svojem tadašnjem izvršnom direktoru dopusti da preuzme funkciju glavnog izvršnog direktora organizacije Association for Financial Markets in Europe (AFME), udruženja koje predstavlja banke i druge financijske institucije.

Europski ombudsman

Our inquiry has found that @EBA_News should not have allowed its Executive Director to become CEO of a financial lobby association.

Press release: europa.eu/!rj86rV

EBA

Tijekom istrage utvrdili smo da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo svojem izvršnom direktoru nije smjelo dopustiti da postane glavni izvršni direktor financijskog lobističkog udruženja.

Emily O’Reilly: „Ako u ovom slučaju prelaska na funkciju nije opravdana primjena mogućnosti, predviđene pravom EU-a, da se određenoj osobi zabrani prelazak na takvu funkciju, onda to ne bi bilo opravdano učiniti ni u jednom drugom slučaju.”

Ombudsmanica je utvrdila da je EBA trebala zabraniti prelazak na tu funkciju i da mjere koje je uspostavila kako bi spriječila sukob interesa nisu bile dovoljne za uklanjanje rizika koji iz toga proizlaze. Utvrdila je i da je EBA, nakon što je primila obavijest o planiranom prelasku na funkciju, trebala odmah ukinuti pravo izvršnog direktora na pristup povjerljivim informacijama.

Ombudsmanica je EBA-i preporučila da ubuduće članovima osoblja na visokim funkcijama zabrani da nakon isteka mandata prelaze na određene funkcije, da utvrdi kriterije za slučajeve u kojima će zabraniti takve prelaske i da uspostavi unutarnje postupke kako bi, nakon što se dozna da određeni član osoblja prelazi na drugo radno mjesto, odmah ukinula njegovo pravo pristupa povjerljivim informacijama.

U odgovoru na ombudsmaničine preporuke EBA je navela da članovima osoblja na visokim funkcijama namjerava zabraniti prelazak na određene funkcije nakon što prestanu obnašati svoju dužnost. Donijela je i postupak za procjenu obveza osoblja nakon prestanka zaposlenja te politiku u skladu s kojom će članovima osoblja za koje se zna da prelaze u privatni sektor uskratiti pristup povjerljivim informacijama. Ombudsmanica je pozdravila korake koje je poduzela EBA i zaključila predmet.

Isto tako, važno je da institucije prate slučajeve rotirajućih vrata na razini osoblja u institucijama EU-a, u kojima službenici imaju pristup informacijama o politikama koje mogu biti korisne za privatni sektor. U jednoj istrazi novinar se obratio ombudsmanici jer je zatražio javni pristup dokumentima povezanima s korporativnim događajem kojem su prisustvovali članovi osoblja Komisije. Rekao je da su mu ti dokumenti potrebni kako bi istražio je li bivši voditelj odjela u Komisiji, koji je preuzeo funkciju u multinacionalnom poduzeću, postupio u skladu sa svojim zakonskim obvezama da ne lobira među bivšim kolegama. Komisija je odobrila pristup dijelovima dokumenata koje je zatražio podnositelj pritužbe, ali je odbila objaviti ime bivšeg voditelja odjela. Ombudsmanica je utvrdila da nakon prelaska u privatni sektor bivši voditelj odjela u Komisiji mora prihvatiti određeni stupanj javnog nadzora nad svojim profesionalnim aktivnostima i da je stoga odbijanje Komisije da objavi ime bivšeg člana osoblja nepravilnost u postupanju.

U nekim se istragama razmatra opseg u kojem predstavnici industrije ili druge interesne skupine imaju pristup donositeljima odluka u Komisiji i način na koji se taj pristup evidentira. Jedna takva istraga odnosila se na novinara koji je tražio dokumente povezane s prezentacijom koju je biofarmaceutsko poduzeće održalo na sastanku s predsjednicom Komisije u ožujku 2020. U ombudsmaničinoj istrazi ispituje se je li Komisija propustila osigurati dovoljno širok pristup prezentaciji održanoj na tom sastanku, utvrditi sve dokumente povezane s tom videokonferencijom i utvrditi sve dokumente povezane s drugim videokonferencijama održanima u travnju 2020.

Ombudsmaničina istraga o korporativnom sponzorstvu predsjedništava Vijeća EU-a uspješno je zaključena u lipnju 2020. nakon što se Vijeće složilo da će sastaviti smjernice za države članice. Podnositelj pritužbe, njemačka organizacija civilnog društva, obratila se ombudsmanici nakon što je veliko poduzeće za proizvodnju bezalkoholnih pića bilo sponzor rumunjskog predsjedništva EU-a (u prvoj polovini 2019.). Ombudsmanica je općenitije razmotrila pitanje sponzorstva predsjedništava. U svojoj je preporuci napomenula da je predsjedništvo dio Vijeća i da zato šira europska javnost vjerojatno smatra da su njegove aktivnosti povezane s Vijećem i EU-om u cjelini. Stoga je ombudsmanica utvrdila da sponzorstvo predsjedništava podrazumijeva reputacijske rizike koje bi Vijeće trebalo sagledati. Uz pozitivan odgovor Vijeća, niz država članica (uključujući njemačko predsjedništvo u drugoj polovini 2020. i buduća predsjedništva) istaknulo je da više neće prihvatiti sponzorstvo u kontekstu svojih predsjedništava.

2.7. Pristup dokumentima

Infografika o odgovoru EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19: primjeri mjera koje poduzima EU.
Dijagram toka s prikazom koraka koje treba poduzeti za podnošenje zahtjeva za javni pristup dokumentima EU-a.

Građani EU-a imaju opsežna prava na pristup dokumentima u posjedu institucija EU-a. Europski ombudsman mehanizam je pravne zaštite za osobe koje se suočavaju s poteškoćama u dobivanju pristupa tim dokumentima.

Nakon različitih istraga koje je ombudsmanica provela tijekom 2020. osiguran je pristup dokumentima od interesa za širu javnost. Ombudsmanica je zaključila istragu u studenome, nakon što je Komisija pristala objaviti informacije o raznim troškovima, u iznosu od 8320 EUR, koji su nastali tijekom službenog posjeta tadašnjeg predsjednika Europske komisije Buenos Airesu kako bi prisustvovao sastanku na vrhu skupine G20. Komisija se složila i da će u budućnosti proaktivno objavljivati informacije o prirodi takvih raznih troškova.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) složio se da će objaviti informacije, kao što su podatci o letovima, troškovi putnih karata i razred leta, povezane s poslovnim putovanjem izaslanstva EGSO-a u Šangaj u Kini, u srpnju 2019. Nakon što je zaključila istragu, ombudsmanica je potaknula EGSO da uspostavi politiku proaktivne transparentnosti putnih troškova svojih članova osoblja.

Druga istraga odnosila se na zahtjev novinara za pristup dokumentima o preispitivanju etičkih, pravnih i društvenih aspekata ponuda koje je Europska obrambena agencija (EDA) primila za provedbu istraživačkih projekata u području obrane. Ombudsmanica je utvrdila da EDA nije smjela zauzeti takav restriktivan pristup kad je riječ o preispitivanju ponuda za koje su dodijeljena financijska sredstva EU-a. EDA se složila da uspješni prijedlozi ne bi trebali imati istu razinu zaštite kao neuspješni prijedlozi te je podnositelju pritužbe omogućila gotovo neograničen pristup tim dokumentima.

Ombudsmanica je razmotrila odluku Agencije EU-a za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) o uskraćivanju pristupa različitim sporazumima koje je sklopila s državama članicama kako bi osnovala „zajedničke istražne timove” za borbu protiv prekograničnog kriminala i dokumentima kojima se uređuje zajednička stručna skupina za vezu za borbu protiv krijumčarenja migranata. Ombudsmanica je utvrdila da je Europol opravdano uskratio potpun pristup većini dokumenata, ali je trebao omogućiti djelomičan pristup dokumentu pod naslovom „Zajednička stručna skupina za vezu – borba protiv krijumčarenja migranata”, u kojem se opisuje djelovanje stručne skupine. Europol je zatim omogućio djelomičan pristup tom dokumentu, uz zacrnjivanje određenih dijelova, što je ombudsmanica smatrala opravdanim.

Europski ombudsman

In response to our proposals to improve transparency, notably regarding public access to documents, @Europol has set out a number of steps it intends to take or has taken: europa.eu/!uB68KW

EUROPOL

U svojem odgovoru na naše prijedloge za povećanje transparentnosti, posebno u vezi s javnim pristupom dokumentima, Europol je utvrdio niz koraka koje namjerava poduzeti ili koje je već poduzeo.

U istrazi o Europskom vijeću postavljena su važna pitanja o vođenju evidencije o razmjeni tekstnih i izravnih poruka. Pritužba se odnosila na zahtjev za javni pristup porukama na mobilnom uređaju koje je predsjednik Europskog vijeća 2018. poslao čelnicima država i vlada. Glavno tajništvo Vijeća reklo je da ne raspolaže porukama koje bi se smatrale „dokumentom” u skladu s pravilima EU-a o javnom pristupu dokumentima. Podnositelji pritužbi doveli su taj argument u pitanje. Ombudsmanica je utvrdila da nije riječ o nepravilnosti u postupanju, ali je istaknula da bi institucije EU-a trebale razmisliti o tome kako će osigurati odgovarajuće vođenje evidencije kada se izravne i tekstne poruke upotrebljavaju i za priopćavanje bitnih informacija.

U listopadu je ombudsmanica pokrenula istragu o načinu na koji Frontex postupa sa zahtjevima za javni pristup dokumentima nakon što je primila dvije pritužbe o poteškoćama s Frontexovim posebnim internetskim portalom za rješavanje takvih zahtjeva. Službenici zaduženi za predmete pri Europskom ombudsmanu sastali su se s predstavnicima Frontexa kako bi raspravili o tome kako je portal organiziran, kako se njime upravlja i zašto javnost ne može podnijeti zahtjeve za pristup dokumentima drugim kanalima, npr. e-poštom.

Ombudsmanica je provela preispitivanje „ubrzanog postupka” za rješavanje pritužbi povezanih s javnim pristupom dokumentima koji se nalaze u posjedu institucija EU-a. To je preispitivanje pokazalo da se takve pritužbe sada rješavaju mnogo brže, čak četiri puta brže 2019. nego 2014. To je važno jer je kod tih pritužbi vremenski čimbenik često vrlo važan. Međutim, preispitivanjem su utvrđeni i problemi s okvirnim vremenskim rasporedom te postupanjem institucija u skladu s ombudsmaničinim preporukama. To će nam pomoći da optimiziramo postupak i poboljšamo način na koji se on uređuje za potencijalne podnositelje pritužbi.

3. 25 godina Europskog ombudsmana

Scrollie
Zadnja stranica posebne pomične internetske priče izrađena je povodom 25. obljetnice rada Ureda Europskog ombudsmana.

Europski ombudsman 2020. obilježio je 25. obljetnicu rada. Od osnivanja 1995. Ured je obradio više od 57 000 pritužbi, proveo više od 7300 istraga i podigao etičke standarde i standarde odgovornosti u brojnim područjima i institucijama EU-a.

Digitalna konferencija povodom 25. obljetnice rada
Emily O’Reilly predsjedala je digitalnom konferencijom povodom 25. obljetnice rada Europskog ombudsmana iz sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu, a neki od govornika nalazili su se u sjedištu Parlamenta u Bruxellesu.

Zahvaljujući raznim inovacijama koje su tijekom godina uvedene utjecaj i relevantnost Europskog ombudsmana za građane i dalje su veliki. Te inovacije uključuju uspostavu Europske mreže pučkih pravobranitelja, zaduživanje određenih službenika za pojedine predmete kako bi proveli strateške istrage i uvođenje ubrzanog postupka za pritužbe koje se odnose na pristup dokumentima.

Glavna područja rada Europskog ombudsmana odnose se na pristup informacijama i dokumentima, odgovornost i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka na razini EU-a, probleme povezane s natječajima i bespovratnim sredstvima EU-a te poštovanje temeljnih i postupovnih prava.

Europska komisija

For 25 years, the @EUombudsman has been working to ensure that citizens’ rights are respected – as enshrined in the #EUCharter of Fundamental Rights.

This is essential for maintaining public trust in the EU.

We are committed to working together ever more closely. #EO25Years

Konferencija povodom 25. obljetnice

Europski ombudsman već 25 godina nastoji osigurati da se poštuju prava građana, kako su utvrđena u Povelji EU-a o temeljnim pravima.

To je ključno kako bi se zadržalo povjerenje javnosti u EU.

Predano radimo kako bismo se još bolje povezali i surađivali.

Rješavanje pojedinačnih pritužbi temeljna je zadaća Ureda. Međutim, posljednjih je godina Europski ombudsman sve više primjenjivao ovlasti za djelovanje na vlastitu inicijativu kako bi riješio sustavne probleme u upravi EU-a.

Zahvaljujući istragama Europskog ombudsmana trgovinski pregovori EU-a postali su transparentniji, rezultati kliničkih ispitivanja lijekova ocijenjenih u EU-u postali su dostupni javnosti, uspostavljeni su mehanizmi za podnošenje pritužbi za tražitelje azila koji smatraju da su povrijeđena njihova temeljna prava te su ojačana etička pravila za europske povjerenike.

Europski ombudsman usredotočio se i na šira područja povezana s dobrom upravom, kao što su poboljšanje transparentnosti izrade zakonodavstva i osiguravanje da se pravila o rotirajućim vratima pravilno primjenjuju.

Ured je utjecao na postupanje uprave EU-a tako što je objavio smjernice o različitim pitanjima, npr. o dobrom administrativnom postupanju, upotrebi 24 službena jezika EU-a u institucijama EU-a i načinu na koji bi javni službenici EU-a trebali komunicirati s predstavnicima interesnih skupina. Nagradom za dobru upravu, koja se dodjeljuje od 2016., pozornost javnosti skreće se na projekte i aktivnosti uprave EU-a koji donose stvarnu korist građanima te se potiče razmjena dobrih ideja u okviru javne službe EU-a.

Ured je obilježio 25. obljetnicu rada na društvenim mrežama tako što je izradio posebnu internetsku stranicu i letak u kojem su navedena glavna postignuća Ureda od njegova osnivanja. Pokretna izložba s ključnim događajima u radu Europskog ombudsmana od 1995. bila je postavljena od listopada do studenoga ispred gradske vijećnice u Strasbourgu, a svečanom je otvorenju prisustvovala gradonačelnica Strasbourga Jeanne Barseghian. Zatim se virtualnim putem i u fizičkom obliku održavala na drugim javnim mjestima u gradu. Na posebnoj konferenciji „25 godina Europskog ombudsmana” okupili su se govornici na visokoj razini kako bi raspravljali o budućnosti Ureda. Raspravljali su o različitim pitanjima, među ostalim o tome je li opravdano Europskom ombudsmanu dati pravno obvezujuće ovlasti u pogledu zahtjeva za pristup dokumentima i njegovoj ulozi u pružanju potpore nacionalnim pučkim pravobraniteljima koji su izloženi velikom pritisku dok nastoje očuvati vladavinu prava.

Izložba povodom 25. obljetnice
Europska ombudsmanica s Jeanne Barseghian (lijevo), gradonačelnicom Strasbourga i Julijom Dumay (desno), zamjenicom gradonačelnice za europske odnose i institucije EU-a, na svečanom otvorenju izložbe povodom 25. obljetnice rada ispred gradske vijećnice u Strasbourgu, koje je organizirano uz održavanje fizičkog razmaka.

4. „U susret 2024.”

Ured je 2020. izradio novu strategiju „U susret 2024.” u kojoj se utvrđuju ciljevi i prioriteti za aktualni mandat. Strategija se temelji na uspješnoj strategiji „U susret 2019.” iz prethodnog mandata, čiji je cilj bio povećati utjecaj, vidljivost i relevantnost Ureda.

U strategiji se navodi da je uloga Europskog ombudsmana poduprijeti europsko građanstvo suradnjom s institucijama EU-a kako bi se osigurala transparentnija, etičnija i djelotvornija uprava. U njoj se u obzir uzimaju drukčije okolnosti u kojima posluje Ured i način na koji su one oblikovale poimanje javnosti o tome što znači dobra uprava.

Pozornost se skreće na važna pitanja povezana s politikama, s kojima se EU suočava, kao što su klimatske promjene, migracijska kriza i problemi s vladavinom prava u EU-u, te se ističe važnost održavanja visokih etičkih standarda u institucijama EU-a kako bi javnost imala povjerenja u odluke i zakone koji će se donositi u narednim godinama.

Strategijom se nastoje ostvariti četiri cilja:

  • trajno pozitivno utjecati na upravu EU-a, pri čemu su prioriteti rad na sustavnijem i sadržajnijem praćenju djelovanja Europskog ombudsmana te jačanje suradnje i dijaloga s institucijama EU-a
  • nastaviti održavati relevantnost rada Europskog ombudsmana u stvarnom životu, pri čemu su prioriteti utvrđivanje sustavnih trendova u javnoj upravi na europskoj, ali i na nacionalnoj razini, te procjena njihovih učinaka na europsku demokraciju
  • bolje informirati građane o radu Europskog ombudsmana, pri čemu su prioriteti razvoj participativnog pristupa s dionicima i prenositeljima informacija kao što su organizacije civilnog društva, mediji, poduzeća i druge organizacije
  • dodatno povećati učinkovitost djelovanja Ureda, pri čemu su prioriteti strukturiranje ureda i radnih postupaka te fleksibilno i prilagodljivo informiranje javnosti.

Konkretne aktivnosti za ostvarenje tih ciljeva planirat će se i ocjenjivati svake godine.

Europski ombudsman

We just published our strategy ‘Towards 2024’!

Our core objectives:
- achieve lasting impact on the EU administration
- ensure real-life relevance to citizens
- increase citizens’ awareness of our work
- keep improving our efficiency

europa.eu/!Hc33bu

Strategija

Objavili smo strategiju „U susret 2024.”!

Naši glavni ciljevi:

  • trajno utjecati na upravu EU-a
  • osigurati relevantnost našeg rada u stvarnom životu za građane Europske unije
  • bolje informirati građane o našem radu
  • nastaviti poboljšavati učinkovitost našeg djelovanja.

5. Pritužbe i istrage: kako pomažemo građanima

Europski ombudsman pomaže osobama, poduzećima i organizacijama koje se suočavaju s problemima s upravom EU-a tako što rješava pritužbe koje oni podnose, ali i tako što proaktivno razmatra šira sustavna pitanja povezana s institucijama EU-a.

Kako bi se pojednostavnio način na koji Ured rješava pritužbe i provodi istrage, tijekom 2020. pojednostavnjene su aktivnosti obrade predmeta Europskog ombudsmana, posebno tako što je osnovana jedinstvena Uprava za istrage. Tu upravu čine svi članovi osoblja koji rješavaju pritužbe u okviru nadležnosti Europskog ombudsmana, čime je dodatno poboljšana dosljednost i učinkovitost istraga Ureda.

Unatoč pandemiji nije došlo do zastoja u provedbi temeljnih zadaća Europskog ombudsmana. Uspostavljen je internetski sustav za podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu, stoga je Ured mogao neometano nastaviti pomagati podnositeljima pritužbi.

Kako bi građani mogli lakše pratiti istrage Europskog ombudsmana i kako bi se osigurala još veća transparentnost, informacije o istragama na internetskim stranicama Ureda 2020. poboljšane su i restrukturirane. Promjene koje su uvedene uključuju središnju „stranicu predmeta” za svaku istragu, s koje se može pristupiti svim relevantnim dokumentima. Na brojnim stranicama predmeta sada se nalazi i kratak pregled s opisom istrage i najnovijim zbivanjima.

Raznolik tim službenika zaduženih za predmete i internetske stranice Ureda odražavaju predanost Europskog ombudsmana tomu da se s osobama koje traže pomoć komunicira na sva 24 službena jezika EU-a. Internetske stranice dodatno su poboljšane tijekom 2020. kako bi se zadovoljili visoki standardi pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Premda Europski ombudsman ne može uvijek provesti istragu o svim pritužbama koje primi, Ured ipak pokušava pomoći svim osobama koje traže pomoć, među ostalim tako što pruža savjete o drugim mogućnostima traženja pravne zaštite.

5.1. Vrsta i izvor pritužbi

5.1.1. Pregled pritužbi i strateških istraga

Europski ombudsman može pokrenuti istragu samo o pritužbama u okviru svoje nadležnosti koje zadovoljavaju nužne „kriterije dopuštenosti”, kao što je taj da se pitanje prvo pokušalo riješiti izravno s predmetnom institucijom. Međutim, Ured Europskog ombudsmana nastoji pomoći svima koji podnesu pritužbu. Zahvaljujući novoj strukturi ureda uvedena su dodatna poboljšanja načina na koji Europski ombudsman rješava pritužbe, pri čemu je vrijeme potrebno za dovršetak istraga dodatno skraćeno.

Teme kojima se Ured bavi proizlaze iz nadležnosti Europskog ombudsmana i primljenih pritužbi, s obzirom na to da one čine najviše predmeta. Kao i prethodnih godina, transparentnost je najčešća tema pritužbi, što se odražava i u strateškom radu Ureda.

Savjeti, pritužbe i istrage u 2020.
Savjeti, pritužbe i istrage u 2020.

Osim što obavlja temeljnu zadaću rješavanja pritužbi, Europski ombudsman provodi i opsežnije strateške istrage i inicijative o sustavnim pitanjima povezanima s institucijama EU-a. To je tijekom 2020. uključivalo niz istraga i inicijativa o odgovoru različitih institucija i agencija EU-a u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Područja strateškog rada u 2020.
Područja strateškog rada u 2020.
Nacionalno podrijetlo registriranih pritužbi i istraga koje je pokrenuo Europski ombudsman u 2020.
Nacionalno podrijetlo registriranih pritužbi i istraga koje je pokrenuo Europski ombudsman u 2020.

5.1.2. Pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana

Europski ombudsman obradio je u 2020. više od 1400 pritužbi koje nisu bile u njegovoj nadležnosti, u prvom redu zato što se nisu odnosile na rad uprave EU-a. Najveći je broj takvih pritužbi pristigao iz Španjolske, Poljske i Njemačke.

Pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana ponajprije su se odnosile na probleme na koje su građani naišli u odnosu na nacionalna, regionalna ili lokalna javna tijela, nacionalne ili međunarodne sudove (kao što je Europski sud za ljudska prava) i privatne subjekte (uključujući zračne prijevoznike, banke ili internetska poduzeća i platforme). Građani su se uglavnom žalili na probleme povezane sa sudskim predmetima, zdravstvenom zaštitom, zaštitom potrošača, zapošljavanjem i jednakim postupanjem.

Ombudsmanica je primila i niz pritužbi izvan svoje nadležnosti koje su se odnosile na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, npr. o pitanjima kao što su zdravstvena zaštita, putovanja, zapošljavanje i obrazovanje, povezanima s mjerama koje su nacionalna tijela uspostavila kako bi odgovorila na pandemiju.

Druge pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana odnosile su se na institucije EU-a, ali su bile povezane s političkim ili zakonodavnim djelovanjem.

Svim osobama koje su zatražile pomoć ombudsmanica je odgovorila na jeziku na kojem su podnijeli svoju pritužbu. U tim je odgovorima objašnjena nadležnost Europskog ombudsmana te se, koliko je to bilo moguće, podnositeljima pritužbi savjetovalo da se obrate drugim tijelima koja bi im mogla pomoći. To su ponajprije bile nacionalne i regionalne institucije pučkog pravobranitelja, Komisija, Parlament te druge organizacije i nacionalne institucije. Uz suglasnost podnositelja pritužbe ombudsmanica je i prosljeđivala pritužbe članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO).

Podnositeljima pritužbe koji su izrazili nezadovoljstvo konkretnim zakonodavstvom EU-a ombudsmanica je u pravilu savjetovala da se obrate Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Osobe koje su se obratile s problemima koji su se odnosili na provedbu prava EU-a uputila je nacionalnim ili regionalnim pučkim pravobraniteljima ili mrežama EU-a kao što je SOLVIT. Ombudsmanica je podnositelje pritužbe obavijestila i o tome da mogu podnijeti pritužbu zbog povrede prava Europskoj komisiji.

Broj pritužbi 2016. – 2020.
Broj pritužbi 2016. – 2020.

5.2. Protiv koga?

Istrage koje je Europski ombudsman proveo u 2020. odnosile su se na sljedeće institucije
Istrage koje je Europski ombudsman proveo u 2020. odnosile su se na sljedeće institucije:

5.3. U vezi s čim?

Predmeti istraga koje je Europski ombudsman zaključio u 2020.
Predmeti istraga koje je Europski ombudsman zaključio u 2020.

5.4. Postignuti rezultati

Postupci koje je Europski ombudsman poduzeo u pogledu novih pritužbi ispitivanih 2020.
Postupci koje je Europski ombudsman poduzeo u pogledu novih pritužbi ispitivanih 2020.
Kretanje broja istraga Europskog ombudsmana
Kretanje broja istraga Europskog ombudsmana.
Rezultati istraga koje je Europski ombudsman zaključio u 2020.
Rezultati istraga koje je Europski ombudsman zaključio u 2020.
Trajanje istraga o predmetima koje je Europski ombudsman zatvorio
Trajanje istraga o predmetima koje je Europski ombudsman zatvorio.

5.5. Učinak i postignuća

Jedan je glavnih ciljeva Europskog ombudsmana istragama i drugim djelovanjem ostvariti konkretna poboljšanja za podnositelje pritužbi i javnost u odnosu na upravu EU-a. To se djelomično može statistički izmjeriti, u smislu načina na koji su institucije odgovarale na ombudsmaničine prijedloge. Međutim, primjenom isključivo statističkog pristupa ne može se obuhvatiti širi učinak istraga. U ombudsmaničinom godišnjem izvješću Putting it Right? (Izvješće o korekcijama), u kojem se razmatra učinak u prethodnoj godini, po prvi se put u izvješću za ovu godinu (2019.) nastojao obuhvatiti takav širi učinak.

5.5.1. Širi učinak

Taj učinak uključuje istrage u kojima je pozitivan ishod bio vidljiv tek nakon zaključivanja istrage. Neki su od ombudsmaničinih prijedloga dalekosežni, zahtijevaju ulaganje velikog truda i mogu uključivati reformu postupaka i prakse koji se primjenjuju već desetljećima. U drugim slučajevima, vanjska djelovanja koja su u tijeku nakon zaključivanja istrage mogu u kasnijoj fazi dovesti do promjena usprkos tome što je institucija tijekom istrage negativno odgovorila na prijedlog.

Konkretan takav primjer bila je ombudsmaničina istraga o postupku za imenovanje glavnog tajnika Europske komisije, najvišeg javnog službenika EU-a. Ombudsmanica je od Komisije zatražila da uspostavi poseban postupak za imenovanje svojeg glavnog tajnika. U svojem odgovoru ombudsmanici Komisija je odbila njezinu preporuku i isprva odlučila da neće uvesti nikakve promjene. Međutim, Komisija je kasnije, krajem 2019., postupila u skladu s tom ombudsmaničinom preporukom i pokrenula posebni postupak za imenovanje glavnog tajnika, što je uključivalo obavijest o slobodnom radnom mjestu i konkretno utvrđen vremenski raspored. Novi glavni tajnik imenovan je u siječnju 2020., nakon što je proveden transparentan i pravedan postupak.

Drugi primjer odnosi se na pitanje „rotirajućih vrata” u okviru Komisije. Ombudsmanica je 2018. zaključila istragu o načinu na koji je Komisija postupila u slučaju zapošljavanja svojeg bivšeg predsjednika nakon isteka mandata i o ulozi njezina „Etičkog odbora” u tom postupku. Komisija je odbila dvije preporuke i četiri od pet prijedloga koje joj je iznijela ombudsmanica. Međutim, tijekom 2019. u kontekstu istrage koja je uslijedila o načinu na koji Komisija postupa u slučajevima „rotirajućih vrata” ombudsmanica je iznijela 25 prijedloga kako bi se osigurao sustavniji i djelotvorniji pristup rješavanju pitanja zapošljavanja bivših članova osoblja u privatnom sektoru ili osoba iz privatnog sektora u Komisiji. U svojem odgovoru Komisija se obvezala da će provesti gotovo sve ombudsmaničine prijedloge o načinu na koji provodi svoja pravila o rotirajućim vratima. Jedan je od njih bio da se od osoba koje prelaze u privatni sektor zatraži da dostave dodatne informacije o organizaciji u kojoj se zapošljavaju i više pojedinosti o prirodi svojeg novog posla.

5.5.2. Stopa prihvaćanja

U ombudsmaničinu godišnjem izvješću Putting it Right? (Izvješće o korekcijama) zabilježena je i statistička „stopa prihvaćanja” za 2019. koja je pokazala da su institucije EU-a u 79 % slučajeva pozitivno odgovorile na ombudsmaničine prijedloge (rješenja, preporuke i sugestije). To znači da je došlo do poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu i odraz je pozitivne reakcije institucija EU-a, koje su nastojale ispraviti svoje pogreške i, općenito, poboljšati svoju upravnu praksu.

Općenito, institucije EU-a pozitivno su reagirale na 93 od 118 prijedloga koje im je ombudsmanica iznijela kako bi ispravile ili poboljšale svoju upravnu praksu. Od 17 institucija kojima je ombudsmanica uputila prijedloge njih deset u potpunosti je provelo sva rješenja, prijedloge i preporuke.

6. Komunikacija i suradnja

6.1. Komunikacija

Upotreba službenih jezika EU-a
Europska ombudsmanica u ljeto je pokrenula kampanju s 10 preporuka o upotrebi 24 službena jezika EU-a.

Ombudsmaničine digitalne komunikacije nastavile su se razvijati i poboljšavati tijekom 2020., a internetske stranice postale su središte dinamičnijeg sadržaja za rad Europskog ombudsmana. Na internetskim stranicama sada je dostupan odjeljak s novostima, koji sadržava jednostavne i pristupačne članke u kojima se opisuju zbivanja u okviru najvažnijih istraga ili istražuju drugi aspekti ombudsmaničina rada. Kako bi se ombudsmaničine istrage mogle lakše pratiti, za svaku je istragu sada dostupna „stranica predmeta”, a na mnogima od njih nalazi se i kratak tekst u kojem se objašnjavaju istraga i najnovija zbivanja. Uveden je i novi posebni odjeljak za javni pristup dokumentima.

Osim redovitog sadržaja na internetskim stranicama Ured Europskog ombudsmana počeo je upotrebljavati druge interaktivne formate za internetske objave kako bi svoje aktivnosti prikazao na zanimljiviji i pristupačniji način za širu publiku.

Dinamična pomična internetska priča o Europskom ombudsmanu izrađena je povodom obilježavanja 25. obljetnice rada Ureda. Takav format sadržaja Ured Europskog ombudsmana planira izrađivati u budućnosti.

Ombudsmanica je nastavila u većoj mjeri upotrebljavati društvene mreže kako bi na jasan i zanimljiv način pružala informacije o tome što Ured radi i kome pomaže te kako bi iznosila najnovije informacije i stajališta o zbivanjima u okviru istraga. Konkretno, na Twitteru je počela na inovativnije načine objašnjavati način rada Ureda, među ostalim s pomoću serija objava. Ombudsmanica je postala prisutnija na našim glavnim plaftormama, Twitteru, LinkedInu i Instagramu. Jedan od ključnih događaja u godini bile su aktivnosti povezane s 25. obljetnicom rada Europskog ombudsmana koje se mogu pratiti s pomoću ključne riječi #EO25years.

U kontekstu ombudsmaničina rada u području odgovora EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 Ured je izradio infografiku s kratkim pregledom i povezani članak s novostima u kojima se sažeto opisuju uloga i odgovornosti različitih institucija i agencija EU-a. Ured je proveo i kampanju za promicanje smjernica Europskog ombudsmana za upravu EU-a o upotrebi službenih jezika EU-a u komunikaciji s građanima.

Broj pratitelja u 2020. najbrže je rastao na Instagramu. Tijekom godine publika se povećala za 71 % (pridružilo se 1068 novih pratitelja). Broj pratitelja na LinkedInu povećao se za 34 % (za 1237 novih pratitelja), dok se na Twitteru, na kojem Europski ombudsman ima najveću publiku, broj pratitelja u prosincu 2020. povećao na 29 200, što je povećanje od 11 % (za 2870 novih pratitelja).

Glavni komunikacijski događaj u godini bila je godišnja konferencija na kojoj je prigodno obilježena 25. obljetnica rada Europskog ombudsmana. S više od 240 sudionika, Ured Europskog ombudsmana morao je pronaći inovativno rješenje za održavanje kvalitetnog internetskog događaja. Na konferenciji su se upotrebljavale platforma Interactio i oprema za usmeno prevođenje u stvarnom vremenu koju je osigurao Europski parlament. Upotrebljavao se i alat Slido, internetska platforma za virtualne događaje koja je sudionicima omogućila da postavljaju pitanja i sudjeluju u anketama u stvarnom vremenu. Tako je konferencija mogla biti zaista interaktivna unatoč poteškoćama koje sa sobom donose virtualni događaji.

Odjeljak s novostima
U odjeljku s novostima može se brzo pristupiti različitim ključnim događajima u radu institucije.

6.2. Odnosi s institucijama EU-a

6.2.1. Europski parlament

Nakon što je ponovno izabrana na funkciju krajem 2019., europska ombudsmanica Emily O’Reilly nastavila je učvršćivati postojeće snažne veze između svojeg Ureda i Europskog parlamenta, ključnog partnera Europskog ombudsmana. Ombudsmanica je 2020. održala govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i, unatoč poteškoćama zbog pandemije bolesti COVID-19, nastavila održavati redovite videokonferencijske sastanke sa zastupnicima u Europskom parlamentu sa svih strana političkog spektra. Bila je pozvana i da govori na nekoliko sastanaka različitih odbora Parlamenta te radionica relevantnih za rad Ureda. Zbog pandemije ombudsmaničino je godišnje izvješće predsjedniku Europskog parlamenta podneseno e-poštom 5. svibnja 2020.

6.2.2. Odbor za predstavke

Europski ombudsman i Odbor za predstavke Europskog parlamenta surađuju kako bi riješili pitanja građana EU-a povezana s odgovornošću institucija EU-a. Tijekom 2020. odnos između Odbora za predstavke i Europskog ombudsmana dodatno je ojačan. Ombudsmanica je sudjelovala na različitim sastancima Odbora i njezin je ured stalno komunicirao s Odborom. U brojnim rezolucijama Odbora upućivalo se na rad Europskog ombudsmana, posebno u području prava osoba s invaliditetom tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. U kontekstu 25. obljetnice rada Ureda Europskog ombudsmana Emily O’Reilly sa zadovoljstvom je od nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu primila poruke s čestitkama i lijepim željama za budući rad, a posebno od predsjednice Odbora za predstavke koja je također sudjelovala na prigodnoj konferenciji.

Dolors Montserrat
Dolors Montserrat, predsjednica Odbora za predstavke, govornica na visokoj razini na digitalnoj konferenciji povodom 25. obljetnice rada.

6.2.3. Europska komisija

Europska komisija izvršno je tijelo EU-a s najvećim brojem članova uprave. Stoga je logično da se najveći dio pritužbi Europskom ombudsmanu odnosi na rad Komisije. Radni odnos između Komisije i Europskog ombudsmana bio je vrlo konstruktivan i u 2020., a potpredsjednik Maroš Šefčovič bio je glavni izlagač na konferenciji povodom 25. godišnjice rada. Bliski kontakti održavali su se i na razini službi kako bi se moglo djelotvorno odgovoriti na bojazni podnositelja pritužbi.

Maroš Šefčovič
Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije, bio je glavni govornik na digitalnoj konferenciji povodom 25. obljetnice rada.

6.2.4. Ostale institucije, agencije i organizacije

Važno je da Europski ombudsman održava uspješan radni odnos i s ostalim institucijama, agencijama tijelima i uredima. Ombudsmanica je tijekom 2020. komunicirala s čelnicima Europske investicijske banke, Europskog revizorskog suda i Europske agencije za lijekove. Odnosi s različitim segmentima uprave EU-a sastavni su dio strategije Europskog ombudsmana „U susret 2024.”. Samo bliskom suradnjom može se dugotrajno i pozitivno utjecati na upravu EU-a.

6.2.5. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom

Kao član Okvira EU-a Europski ombudsman štiti, promiče i prati način na koji uprava EU-a provodi Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD). U 2020. ombudsmanica je bila predsjednica Okvira EU-a.

Zajedno s Europskim forumom za osobe s invaliditetom, Europskim parlamentom i Agencijom EU-a za temeljna prava ombudsmanica je Europskoj komisiji poslala zajednički dopis u kojem je iznijela stajališta Okvira EU-a o tome što bi trebala sadržavati ambicioznija i sveobuhvatnija strategija za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. U tu se svrhu Okvir EU-a u srpnju 2020. sastao s povjerenicom za ravnopravnost Helenom Dalli kako bi nastavio dijalog o budućoj strategiji za osobe s invaliditetom. Europska ombudsmanica Emily O’Reilly održala je govor i na radionici o strategiji za osobe s invaliditetom koju je organizirao Odbor za predstavke Europskog parlamenta.

U lipnju 2020. ombudsmanica je pokrenula stratešku inicijativu o načinu na koji Komisija ispunjava posebne potrebe članova osoblja s invaliditetom u kontekstu izvanredne situacije uzrokovane bolešću COVID-19. Ombudsmanica je u svojem pismu Komisiji utvrdila niz pitanja o temama kao što su uspostavljene mjere za rad na daljinu i zdravstveno osiguranje te o spoznajama koje bi se moglo steći za opsežniju interakciju Komisije s građanima s invaliditetom. Ombudsmanica trenutačno procjenjuje odgovor Komisije, nakon što je zatražila mišljenje organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom.

Ombudsmanica je istražila pritužbu o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) za izgradnju institucionalnih objekata za njegu osoba s invaliditetom u Mađarskoj i Portugalu. Podnositelj pritužbe smatrao je da je Komisija trebala poduzeti mjere u pogledu tih projekata jer su u suprotnosti s obvezama EU-a da se osobama s invaliditetom osigura potpora za život u zajednici. Nakon što je pomno razmotrila mjere koje je Komisija poduzela, ombudsmanica je zaključila istragu i iznijela prijedloge za poboljšanje te će nastaviti pratiti to važno pitanje.

Europski ombudsman

Today is the International Day of Persons with Disabilities #IDPD2020

The Ombudsman is committed to protecting, promoting, and monitoring the EU administration’s implementation of the @UN Convention on Rights of Persons with Disabilities #UNCRPD

europa.eu/!UQ76uR

Dan osoba s invaliditetom

Danas je Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

Europski ombudsman predano radi na zaštiti, promicanju i praćenju načina na koji uprava EU-a provodi Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

Emily O’Reilly: „Može se reći da je demokracija zdrava onoliko koliko i najranjivijim osobama omogućuje da najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u svakom dijelu života te demokracije.”

U istom području Komisija je pozitivno odgovorila na prijedloge koje joj je ombudsmanica iznijela u svojoj istrazi o načinu na koji Komisija rješava slučajeve navodnih povreda ljudskih prava u ustanovama za socijalnu skrb o osobama s invaliditetom. Na temelju ombudsmaničina prijedloga Komisija je istaknula da bi se financijska sredstva EU-a trebala što manje upotrebljavati za održavanje ustanova i da bi se umjesto toga trebala usmjeravati za potporu deinstitucionalizaciji.

Ombudsmanica je riješila i pritužbu o kašnjenjima u primjeni postupka za reintegraciju člana osoblja s invaliditetom. Predmet je zaključila nakon što je Komisija navela da je ponovno pokrenula postupak za reintegraciju podnositelja pritužbe.

6.3. Europska mreža pučkih pravobranitelja

Posljedice pandemije vidljivo su utjecale na radne metode i postupke brojnih javnih tijela i transnacionalnih subjekata. Naravno, to se odnosilo i na Europsku mrežu pučkih pravobranitelja (ENO), neslužbenu mrežu koja se sastoji od 96 ureda u 36 europskih zemalja, a uključuje i Odbor za predstavke Europskog parlamenta.

Europska ombudsmanica Emily O’Reilly od najranije je faze krize bila u izravnom kontaktu s članovima ENO-a kako bi utvrdila način na koji bi članovi te mreže najbolje mogli iskoristiti njezine prednosti. Na temelju toga europska ombudsmanica 12. svibnja 2020. organizirala je i održala internetski seminar o posljedicama pandemije bolesti COVID-19 za pučke pravobranitelje. Na internetskom seminaru okupili su se pučki pravobranitelji ili vršitelji istovjetne dužnosti iz 33 organizacije članice kako bi razmijenili iskustva i promicali najbolju praksu u vezi s odgovorom na krizu.

Uobičajeni godišnji središnji događaj ENO-a, godišnja konferencija, isto se tako održala u digitalnom obliku. Mrežnoj konferenciji koja se održala 26. listopada (na dan održavanja konferencije povodom 25. obljetnice rada Europskog ombudsmana) virtualno se priključilo 106 sudionika iz cijele Europe. Osim o obljetnici i budućem radu Europskog ombudsmana, na mrežnoj konferenciji raspravljalo se o budućoj suradnji u predstojećem mandatu te mogućim temama i načinima provedbe istodobnih istraga u budućnosti. Konferencija na kojoj je glavni govornik bio Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, bila je ujedno i još jedna prilika za raspravu o krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 te iznošenje predviđanja o tome kako će ona utjecati na rad pučkih pravobranitelja u narednim godinama.

Europski ombudsman

We now start the European Network of Ombudsman annual conference, discussing the impact of COVID-19 on its members, future parallel inquiries and #ENOnetwork cooperation: europa.eu/!tj97tX #EO25Years

Europska mreža pučkih pravobranitelja

Upravo počinje naša godišnja konferencija Europske mreže pučkih pravobranitelja na kojoj raspravljamo o učinku pandemije bolesti COVID-19 na njezine članove, budućim istodobnim istragama i suradnji u okviru ENO-a. Obilježavamo i 25. obljetnicu rada Europskog ombudsmana.

Podnositelji pritužbi koji su u 2020. od Europskog ombudsmana dobili savjet da se obrate drugim institucijama i tijelima te proslijeđene pritužbe
Podnositelji pritužbi koji su u 2020. od Europskog ombudsmana dobili savjet da se obrate drugim institucijama i tijelima te proslijeđene pritužbe

7. Sredstva

7.1. Proračun

Proračun Europskog ombudsmana neovisan je dio proračuna EU-a. Podijeljen je u tri glave. Glava 1. obuhvaća plaće, naknade i druge rashode povezane s osobljem. Glava 2. obuhvaća troškove za zgrade, namještaj, opremu i razne rashode poslovanja. Glava 3. obuhvaća rashode proizašle iz općeg funkcioniranja institucije. U 2020. godini odobrena proračunska sredstva iznosila su 12 348 231 EUR.

Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sredstvima, unutarnji revizor Europskog ombudsmana redovito provjerava sustave unutarnje kontrole i financijsko poslovanje Ureda. Kao i u slučaju drugih institucija EU-a, Europski revizorski sud provodi revizije Europskog ombudsmana.

7.2. Upotreba sredstava

Europski ombudsman svake godine donosi godišnji plan upravljanja, u kojem se utvrđuju konkretni postupci koje Ured treba poduzeti da bi ostvario ciljeve i prioritete iz petogodišnje strategije „U susret 2019.”. Godišnji plan upravljanja za 2020. šesti je plan koji se temelji na toj strategiji. U prosincu 2020. Europski ombudsman donio je novu strategiju „U susret 2024.”.

Europski ombudsman ima visokokvalificirano i višejezično osoblje. Zahvaljujući tomu Ured može rješavati pritužbe na 24 službena jezika EU-a te informirati građane o radu Europskog ombudsmana u cijelom EU-u. Kako bi odgovorio na pandemiju bolesti COVID-19, Ured Europskog ombudsmana u ožujku 2020. učinkovito je i brzo organizirao prelazak na digitalna radna mjesta, bez prekida u provedbi temeljne zadaće rješavanja pritužbi. U planu radnih mjesta Europskog ombudsmana 2020. bilo je 69 radnih mjesta, a dodatno je s Uredom surađivalo u prosjeku osam članova ugovornog osoblja. Tijekom godine u Uredu je radno iskustvo steklo 13 pripravnika.

U rujnu 2020. Rosita Hickey, zaposlenica Ureda Europskog ombudsmana od 2001., imenovana je direktoricom Uprave za istrage nakon provedenog otvorenog natječaja.

Podrobne informacije o ustrojstvu Ureda Europskog ombudsmana i zadaćama različitih odjela mogu se pronaći na internetskim stranicama Ureda.

Rosita Hickey
Rosita Hickey 2020. imenovana je direktoricom Uprave za istrage.

Kako možete stupiti u kontakt s Europskim ombudsmanom

Telefonom

+33 (0)3 88 17 23 13

E-poštom

eo@ombudsman.europa.eu

Putem interneta
Naši uredi
Naš Ured
Strasbourg
Poštanska adresa

Médiateur européen
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403
F-67001 Strasbourg Cedex

Adresa za posjetitelje

Bâtiment Václav Havel (HAV)
Allée Spach
F-67070 Strasbourg

Bruxelles
Poštanska adresa

Médiateur européen
Rue Wiertz
B-1047 Bruxelles

Adresa za posjetitelje

Montoyer-Science (MTS)
30 rue Montoyer
B-1000 Bruxelles

Za sve fotografije i slike © Europska unija, osim naslovnice (© erikreis/iStock). Umnažanje se odobrava u obrazovne i nekomercijalne svrhe pod uvjetom da je naveden izvor.

HTML ISBN 978-92-9483-222-1 ISSN 2363-1961 doi:10.2869/127984 QK-AA-21-001-HR-Q