Odlučivanje u pitanjima okoliša institucija, tijela, ureda i agencija EU-a (dalje u tekstu: institucije EU-a)

Ugovorom o Europskoj uniji propisano je da se sve odluke na razini EU-a donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima. Transparentnost i sudjelovanje smatraju se osobito važnima kada je riječ o odlučivanju EU-a u pitanjima povezanima s okolišem. Kao stranka Aarhuške konvencije EU se obvezao da će zajamčiti visoku razinu pristupa javnosti informacijama o okolišu te sudjelovanja javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša. Kako bi mogla sudjelovati u odlučivanju u pitanjima okoliša, javnost mora imati pristup najnovijim informacijama o okolišu i djelovanju EU-a u tom pogledu.

U svrhu boljeg razumijevanja pitanja s kojima se javnost suočava kada je riječ o transparentnosti odlučivanja EU-a u tom području i sudjelovanju u tom odlučivanju, Europski ombudsman poziva na dostavu doprinosa na temelju sljedećih pitanja:

Transparentnost

1. Opišite poteškoće na koje ste naišli tijekom pretraživanja i pribavljanja informacija ili dokumenata povezanih s okolišem (ili odlučivanjem u pitanjima okoliša) koji se nalaze u posjedu institucija EU-a.

2. Jesu li, prema vašem mišljenju, informacije o okolišu koje EU stavlja na raspolaganje javnosti ažurne i točne? Ako nisu, navedite primjere.

3. Uredbom EU-a o primjeni odredaba Aarhuške konvencije propisano je da su institucije EU-a dužne uspostaviti javne baze podataka u svrhu proaktivnog i sustavnog širenja određenih informacija o okolišu.^[1] Što bi, prema vašem mišljenju, institucije EU-a trebale učiniti kako bi te baze podataka bile što sveobuhvatnije i prilagođenije korisnicima? U članku 4. Uredbe o primjeni odredaba Aarhuške konvencije propisano je koju bi vrstu informacija institucije EU-a trebale uključiti u svoje područje primjene. Koje konkretne informacije trebaju pružati kako bi ispunile taj zahtjev? Trebaju li institucije EU-a odlučiti da će postupati na način koji nadilazi taj pravni zahtjev? Kako to mogu učiniti?

4. Europski ombudsman je u nekim upitima koji se odnose na javni pristup dokumentima zaključio da predmetne institucije EU-a nisu prepoznale da je riječ o „informacijama o okolišu”, zbog čega nisu primijenile više standarde transparentnosti propisane Uredbom o primjeni odredaba Aarhuške konvencije.^[2] Jeste li se susreli s tim problemom? Ako je odgovor potvrdan, navedite odgovarajuće primjere.

5. Europska komisija ima provedbene ovlasti (u okviru takozvanog postupka „komitologije”) koje također primjenjuje za donošenje odluka koje se odnose na okoliš, kao što je odobrenje djelatnih tvari u pesticidima.^[3] Komisija je 2017. podnijela prijedlog o izmjeni Uredbe o „komitologiji”, uključujući objavljivanjem glasova predstavnika država članica EU-a u žalbenom odboru. Međutim, zakonodavni postupak u vezi s tim prijedlogom u međuvremenu je zaustavljen.^[4] Komisija je u međuvremenu izjavila da razmatra kako zajamčiti dodatnu transparentnost u postupcima komitologije.^[5] Prema vašem mišljenju, kako Komisija može poboljšati transparentnost postupaka komitologije, osobito u pogledu odlučivanja u pitanjima okoliša?

6. Jesu li, prema vašem mišljenju, osobni i/ili profesionalni interesi vanjskih stručnjaka s kojima se Komisija savjetuje u pogledu prijedloga povezanih s okolišem, neovisno o tome radi li se o zakonodavnim prijedlozima, dovoljno transparentni? Navedite razloge za svoje stajalište.

7. Navedite probleme koje ste uočili u smislu transparentnosti u odlučivanju u pitanjima povezanima s okolišem.

Sudjelovanje

8. Što bi Komisija mogla poboljšati u pogledu sudjelovanja civilnog društva u izradi i provedbi politika koje imaju učinak na okoliš, primjerice u „skupinama za građanski dijalog” u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a ili u „unutarnjim savjetodavnim skupinama” u kontekstu provedbe sporazumâ o slobodnoj trgovini?

9. U skladu s Uredbom o primjeni odredaba Aarhuške konvencije, institucije EU-a dužne su javnosti pravovremeno pružiti učinkovite mogućnosti sudjelovanja tijekom pripreme, izmjena i preispitivanja planova i programa koji se odnose na okoliš te uzeti u obzir ishod sudjelovanja javnosti. ^[6] Jeste li svjesni bilo kakvih problema u tom pogledu, primjerice slučajeva u kojima se institucije EU-a nisu na odgovarajući način pridržavale ove obveze? Ako je odgovor potvrdan, navedite odgovarajuće primjere.

10. Što bi Komisija trebala poduzeti kako bi zajamčila odgovarajuću razinu sudjelovanja javnosti u pogledu mjera koje se donose u kontekstu plana REPowerEU^[7] i Paketa mjera za zaštitu prirode^[8]?

11. Navedite dodatne probleme koje ste uočili u smislu načina na koji institucije EU-a omogućuju sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pitanjima povezanima s okolišem.

Kako sudjelovati

Rok za podnošenje primjedbi je 15/12/2022. Primjedbe se mogu dostaviti elektroničkom poštom (EOPublicConsult@ombudsman.europa.eu) ili poštom na adresu:

European Ombudsman
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403, F - 67001, Strasbourg Cedex
Francuska

Na početku svoje primjedbe jasno navedite SI/5/2022/KR.

Primjedbe se mogu predati na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a. Ako to želite, možete odgovoriti samo na neka pitanja. Jasno naznačite na koja se pitanja vaši odgovori odnose. Ako je to moguće, ne šaljite više od 10 stranica primjedbi, uključujući moguće priloge.

Europski ombudsman te primjedbe namjerava učiniti dostupnima i na svojem mrežnom mjestu. Fizičke osobe koje u skladu s Uredbom 2018/1725 o zaštiti osobnih podataka^[9] ne žele da se njihovo ime objavi o tome trebaju obavijestiti Europskog ombudsmana.

Ako su vam potrebne dodatne informacije, obratite se odgovornom službeniku za upite Koen Roovers, na broj telefona: +32 2 284 11 41.

 

[1] Članak 4. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Unije, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02006R1367-20211028

[2] Vidjeti primjerice predmet 311/2021/TE

[3] Vidjeti članak 79. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02009R1107-20210327

[4] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije

Vidjeti: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM%3A2017%3A85%3AFIN

[5] Vidjeti: https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/correspondence/en/121412.

[6] Vidjeti članak 9. Uredbe o primjeni odredaba Aarhuške konvencije, vidjeti bilješku 1.

[7] Komunikacija Europske komisije od 8. ožujka 2022., „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, COM(2022) 108 final

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_1511

[8] https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_3746

[9] Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ, SL L 295/39