Godišnje izvješće za 2021.

Uvod

2021. ostala je obilježena pandemijom. Srećom, u EU-u smo doživjeli veliku primjenu cjepiva protiv bolesti COVID-19, ali je javna rasprava o upotrebi cjepiva i načinu suzbijanja virusa u središte pozornosti dovela pitanje povjerenja u javne uprave.

Moj je Ured nastavio provoditi našu strategiju „Ususret 2024.” učinkovitim rješavanjem pritužbi i pokretanjem strateških istraga u područjima od značaja za širu javnost, među ostalim u pogledu učinka pandemije na rad institucija.

Ove godine ponovno sam se usredotočila na to kako institucije EU-a upravljaju prelaskom osoblja iz javne uprave EU-a u privatni sektor, odnosno na slučajeve takozvanih „rotirajućih vrata”. Bez odgovarajućeg nadzora uključenih rizika, učinci mogu biti štetni i narušiti povjerenje javnosti. To se ne smije podcijeniti.

Pokrenula sam opsežnu istragu načina na koji Komisija upravlja slučajevima „rotirajućih vrata” te zatražila pojedinosti o odlukama koje je donijela u vezi s prelaskom osoblja u privatni sektor. Istragom su obuhvaćeni gospodarski važni odjeli te uredi povjerenika i Pravna služba. Cilj je ocijeniti postupak donošenja odluka i gdje bi se on mogao poboljšati.

Zasebno, ali povezano sa širim pitanjem, otkrila sam nepravilnosti u postupanju Europske obrambene agencije u vezi s prelaskom njezina bivšeg glavnog direktora u poduzeće Airbus te pokrenula istragu o tome kako je Europska investicijska banka (EIB) postupala sa zahtjevom jednog od svojih potpredsjednika za prelazak u poduzeće za energetiku Iberdrola.

Predložila sam Frontexu kako unaprijediti odgovornost u njegovu radu i pisanim sam putem EIB-u dostavila prijedloge da javno objavi više informacija o utjecaju projekata koje financira na okoliš.

U okviru našeg općeg praćenja načina na koji institucije pristupaju važnim pitanjima, pisanim sam se putem obratila Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka s pitanjem kako će pravila o umjetnoj inteligenciji funkcionirati u praksi, što je problem koji izaziva zabrinutost Europskoj mreži pučkih pravobranitelja s kojom je naš Ured održavao redovite seminare tijekom cijele godine. Zatražila sam i pojedinosti o tome kako Komisija osigurava poštovanje ljudskih prava u međunarodnim trgovinskim sporazumima o kojima pregovara.

Budući da se ove godine obilježava 20. obljetnica „Zakona o transparentnosti” EU-a (Uredba 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima), bila sam domaćin javne konferencije o tome treba li modernizirati taj zakon. Učestali problemi, kao što su kašnjenja u pogledu toga kako institucije rješavaju zahtjeve za pristup ili činjenica da su ljudi nezadovoljni s obrazloženjima danim za odbijanje pristupa, zajedno sa znatnim tehnološkim promjenama u posljednjih dvadeset godina, znače da je krajnje vrijeme da se razmotri zadovoljavaju li ta pravila potrebe javnosti u tom području.

Bilo mi je zadovoljstvo održati treće izdanje Nagrade za dobru upravu, na kojoj je zajednička glavna nagrada dodijeljena osoblju Glavne uprave Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći i osoblju Europske službe za vanjsko djelovanje za njihove napore u pogledu repatrijacije osoba koje su se zbog pandemije zatekle u inozemstvu. Nagrada je i ove godine bila podsjetnik na izvrstan rad uprave EU-a. Nadam se da će to nadahnuti i druge da u budućnosti podnesu projekte.

Ovo godišnje izvješće sadržava novi logotip Europskog ombudsmana koji je dodatno osmišljen kako bi se obuhvatila suvremena javna predodžba i ojačalo razumijevanje naše uloge u upravi EU-a. Prisutnost zastave EU-a jasno daje do znanja da smo dio skupine institucija i tijela EU-a, dok tri elementa logotipa predstavljaju temeljne ciljeve naše misije: odgovornost, transparentnost i povjerenje.

Naposljetku, zahvaljujem Europskom parlamentu na njegovu snažnom odobrenju novog Statuta u kojemu se zadržavaju ovlasti Ureda, jača pravna osnova Europskog ombudsmana i uvode zaštitne mjere kojima se dodatno jamči neovisnost Ureda.

Novi Statut smatram potvrdom rada našeg Ureda u održavanju institucija EU-a na čelu izvrsne javne uprave.

Emily O’Reilly

1. Kratak pregled 2021.

2. Ključne teme

Europski ombudsman pomaže osobama, poduzećima i organizacijama u kontaktu s institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a. Mogu se javiti različiti problemi kao što su nedovoljna transparentnost u donošenju odluka, odbijanje pristupa dokumentima, povrede temeljnih prava i problemi s ugovorima. U različitim odjeljcima daje se pregled ključnih predmeta povezanih s određenim područjem.

2.1. „Rotirajuća vrata”

Ured ombudsmana 2021. ostao je usredotočen na način na koji se uprava EU-a suočava s takozvanim „rotirajućim vratima”, pri čemu dužnosnici EU-a preuzimaju funkcije u privatnom sektoru ili se zaposlenici privatnog sektora pridružuju javnoj službi. Opći cilj Europskog ombudsmana jest uravnotežiti pravo na rad i javni interes da uprava EU-a funkcionira s najvišim standardima integriteta i odgovornosti.

U okviru navedenog, ombudsmanica je pokrenula opsežnu stratešku istragu o tome kako se Komisija suočava sa situacijama u pogledu „rotirajućih vrata”. Istražni tim ombudsmanice pregledao je spise u vezi s odlukama Komisije iz 2019., 2020. i 2021. u pogledu zahtjeva viših i srednjih rukovoditelja za odobrenje novog zapošljavanja ili neplaćenog dopusta radi obavljanja drugih djelatnosti. Spisi su obuhvaćali ukupno 14 glavnih uprava, ali i sve urede povjerenika, Pravnu službu Komisije, Glavno tajništvo, internu skupinu Komisije za strateško promišljanje i Odbor za nadzor regulative.

Nakon analize odluka Komisije, ombudsmanica je od nje zatražila dodatna pojašnjenja, među ostalim koliko je često zabranila članu osoblja, kako je predviđeno člankom 16. Pravilnika o osoblju, da preuzme predviđenu funkciju te kako se suprotstavlja riziku da bi bivši članovi osoblja mogli savjetovati svoje nove kolege o pitanjima koja se odnose na njihove prethodne uloge. Istraga se nastavila tijekom 2022.

Ombudsmanica je pokrenula i istrage na temelju pritužbi u vezi s „rotirajućim vratima”. Jedna se odnosila na prelazak jednog španjolskog potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB) u španjolsko komunalno poduzeće kojemu je ta banka odobrila kredite. Podnositelji pritužbi – dva zastupnika u Europskom parlamentu – izrazili su zabrinutost zbog rizika od sukoba interesa i mjera koje je EIB predložio za smanjenje tih rizika. Ombudsmanica je pregledala dokumente u vezi s odlukom EIB-a da odobri taj prelazak te je od njega zatražila da odgovori na niz pitanja.

Još jedna istraga o „rotirajućim vratima” odnosila se na Europsku obrambenu agenciju (EDA), koja je svojem bivšem glavnom direktoru odobrila odlazak na radno mjesto strateškog savjetnika u poduzeću Airbus, jednom od najvećih sudionika u europskoj obrambenoj industriji. U istrazi na vlastitu inicijativu zaključeno je da je EDA trebala zabraniti taj prelazak na temelju sukoba interesa. Ombudsmanica je preporučila da EDA ubuduće zabrani svojem višem osoblju preuzimanje funkcija ako postoji jasan sukob interesa. Također bi trebala utvrditi kriterije za zabranu takvih poteza i obavijestiti sve podnositelje zahtjeva za visoke dužnosti o tim kriterijima. EDA je pristala primijeniti preporuke o potencijalnoj zabrani prema kojoj osoblje ne bi smjelo preuzimati određene funkcije te je pristala osoblju pružiti smjernice o načinima na koje bi takvu mjeru primjenjivala.

2.2. Pristup dokumentima

Građani EU-a imaju opsežna prava na pristup dokumentima u posjedu institucija EU-a. Europski ombudsman služi kao mehanizam pravne zaštite za osobe koje se suočavaju s poteškoćama u dobivanju pristupa tim dokumentima.

Jedan je podnositelj pritužbe 2021. zatražio pristup tekstualnim porukama koje je predsjednica Europske komisije poslala izvršnom direktoru velikog farmaceutskog društva, što je u središte pozornosti stavilo pitanje evidentira li uprava EU-a tekstualne i izravne poruke koje se odnose na posao. Ombudsmanica je postavila upit Komisiji o njezinoj politici o tom pitanju i načinu na koji je tražila tekstualne poruke koje je naveo podnositelj pritužbe.

U zasebnoj aktivnosti ombudsmanica je upitala osam institucija i agencija EU-a (Komisiju, Vijeće, Parlament, Europsku agenciju za kemikalije, Europsku agenciju za sigurnost hrane, Europsku agenciju za lijekova, Frontex i Europsku središnju banku) koje su mjere uspostavili za evidentiranje tekstualnih i izravnih poruka koje se odnose na posao.

Ombudsmanica je dobila pristup dokumentima s pritužbama u vezi s nizom različitih institucija i tijela EU-a.

Tijekom istrage o pristupu pojedinostima ugovora koji je Komisija potpisala s jednim farmaceutskim društvom za nabavu cjepiva protiv bolesti COVID-19, Komisija je objavila redigirane inačice tog ugovora i sličnih ugovora s drugim farmaceutskim društvima. U kontekstu istrage ombudsmanice, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) složilo se da će budući zapisnici njegova Odbora nadzornika sadržavati informacije o glasovanju članova u vezi s odlukama o regulatornim standardima.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo još je jedna agencija EU-a s važnim regulatornim ovlastima, a pristala je objaviti pojedinosti o glasovanju svojeg Odbora nadzornih tijela u vezi s istragom o kršenju prava Unije koje su počinila nacionalna tijela u pogledu nadzora dviju konkretnih banaka.

Dobar napredak postignut je u istrazi o tome kako Frontex obrađuje zahtjeve za javni pristup putem svojeg internetskog portala. Podnositelji pritužbi postavili su pitanja u vezi s izjavom Frontexa o autorskim pravima, razdobljima zadržavanja dokumenata i načinu interakcije Frontexova portala s drugim internetskim portalima. Istraga se nastavila tijekom 2022.

Nažalost, uprava EU-a nije uvijek slijedila prijedloge ombudsmanice u istragama o pristupu dokumentima. Ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju nakon što je Komisija odbila odobriti pristup informacijama o uvozu korištenog jestivog ulja. Komisija je izjavila da, iako prikuplja zatražene podatke, ona ne izrađuje dokumente u kojima se izdvajaju informacije koje je zatražio podnositelj pritužbe te je, stoga, odbila slijediti rješenje koje je predložila ombudsmanica. Ombudsmanica je također utvrdila nepravilnosti u postupanju nakon što je Komisija odbila objaviti dokumente koji se odnose na nabavu 1,5 milijuna medicinskih maski koje nisu ispunile potrebne standarde kvalitete. Ombudsmanica je istaknula snažan interes javnosti za objavljivanje takvih informacija.

Ombudsmanica je 2018. uspostavila hitni postupak za brzo rješavanje pritužbi u vezi s javnim pristupom dokumentima. Taj je postupak preispitan 2021. i pokazao je izvrsne rezultate, među ostalim:

• znatno smanjenje vremena obrade,
• povećanje broja pritužbi na pristup dokumentima,
• opće zadovoljstvo dionika tim hitnim postupkom.

2.3. Etička pitanja

Mnogobrojnim istragama ombudsmanice nastoji se osigurati da institucije EU-a provode postojeća pravila kako bi se u cijeloj upravi EU-a ostvario visoki etički standard.

Nakon pritužbe zastupnika u Europskom parlamentu, ombudsmanica je preispitala sastav Foruma na visokoj razini o predloženoj uniji tržišta kapitala EU-a. Komisija je uzela u obzir preporuke Foruma, na kojem su se okupili viši rukovoditelji industrije, međunarodni stručnjaci i akademici, za svoj akcijski plan u pogledu unije tržišta kapitala. Tijekom vlastite procjene podnositelja zahtjeva koji su trebali biti imenovani da djeluju neovisno, Komisija je otkrila da je petero podnositelja zahtjeva imalo interese koji su ugrožavali, ili bi se moglo smatrati da ugrožavaju, njihovu sposobnost da djeluju neovisno i u interesu javnosti. Međutim, potom nije slijedila vlastita pravila u pogledu upravljanja tim sukobima interesa. Ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju i predložila da se u svakom izvješću stručne skupine navedu i kategorije članova stručne skupine.

Dvije organizacije civilnog društva podnijele su pritužbe na sudjelovanje predsjednice i potpredsjednice Komisije u videoisječku kojim se podržala izborna kampanja jedne hrvatske političke stranke. Podnositelji pritužbi pitali su se je li to u skladu s Kodeksom ponašanja Komisije koji se odnosi na njezine članove. U odgovoru na dopis u kojemu ombudsmanica traži da se to pitanje razjasni, Komisija je izjavila da namjerava izraditi smjernice o tome kako povjerenici mogu sudjelovati u nacionalnim izbornim kampanjama.

Nakon istrage ombudsmanice u vezi s putnim troškovima povezanim sa službenim putovanjem u Kinu, Europski gospodarski i socijalni odbor pristao je 2021. na poboljšanje transparentnosti u pogledu troškova i naknada svojih članova tako što će proaktivno objavljivati takve informacije na svojem mrežnom mjestu. Dodatne informacije obuhvaćaju pojedinosti o pravilima u vezi s povratom i naknadama te informacije o konkretnim događajima održanim u inozemstvu i s njima povezanim troškovima.

Komisija je u travnju konstruktivno reagirala na prijedloge ombudsmanice nakon istrage o odluci Komisije da društvu BlackRock Investment Management dodijeli ugovor za provedbu studije u području od financijskog i regulatornog interesa za to poduzeće. U svojem je odgovoru Komisija navela da razmatra izdavanje dodatnih smjernica o sukobima interesa kako bi pomogla svojem osoblju koje se bavi postupcima javne nabave. Komisija je također navela da razmišlja o tome hoće li predložiti izmjene i dopune Financijske uredbe – zakonodavstva Unije kojim se uređuje način na koji se provode postupci javne nabave koji se financiraju iz proračuna EU-a – kako bi sadržavala obvezu ponuditelja da otkriju moguće sukobe interesa. Parlament je podržao zaključke ombudsmanice i zatražio od Komisije da ažurira Financijsku uredbu kako bi sadržavala rješenja za moguće sukobe interesa u pogledu ugovora povezanih s politikom.

2.4. Temeljna prava

Ombudsmanica je u ožujku pokrenula istragu na vlastitu inicijativu o načinu na koji Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) djeluje u skladu sa svojim obvezama povezanim s temeljnim pravima te osigurava odgovornost u odnosu na svoje veće ovlasti. Te su veće ovlasti preuzete u prosincu 2019. nakon stupanja na snagu nove Uredbe o Frontexu 2019/1896. Istraga ima za cilj razjasniti pitanja u vezi s odgovornošću „zajedničkog djelovanja” Frontexa, aktivnostima koje se odnose na „vraćanja” migranata i potporu migraciji u provjeri na vanjskim granicama EU-a.

Istraga je uslijedila nakon zasebne istrage ombudsmanice o Frontexovu „mehanizmu za podnošenje pritužbi”, u kojoj je ona skrenula pozornost na kašnjenja Frontexa u provedbi svojih novih obveza u pogledu tog mehanizma i službenika za temeljna prava. Istražni tim ombudsmanice također je utvrdio nedostatke u mehanizmu za podnošenje pritužbi koji bi pojedincima mogli otežati prijavljivanje navodnih kršenja temeljnih prava i traženje pravne zaštite. Ombudsmanica je dala nekoliko praktičnih prijedloga za jačanje neovisnosti mehanizma za podnošenje pritužbi i poticanje ljudi da se njime služe. Među tim prijedlozima bio je i onaj da bi u javnim informacijama o tom mehanizmu trebalo navesti da podnošenje pritužbi o navodnim povredama temeljnih prava neće prejudicirati odluke o azilu.

Još jedna ključna istraga povezana s temeljnim pravima bila je usmjerena na način na koji Komisija osigurava da hrvatska tijela poštuju temeljna prava u kontekstu operacija upravljanja državnom granicom. Podnositelj pritužbe, Amnesty International, izrazio je sumnju da je Hrvatska uspostavila „mehanizam za praćenje” kako bi osigurala da su operacije upravljanja državnom granicom potpuno u skladu s temeljnim pravima i pravom Unije. Hrvatska je tijekom ljeta objavila da je uspostavila takav mehanizam. Ukupni zaključci ombudsmanice bit će objavljeni početkom 2022.

Ombudsmanica je pokrenula istragu na vlastitu inicijativu kako bi istražila način na koji Europska komisija nadzire da se europski strukturni i investicijski fondovi koriste za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na neovisan život. Ombudsmanica je zatražila od Komisije da odgovori na niz pitanja, a zatim je provela ciljno savjetovanje s dionicima.

Ombudsmanica se često koristi inicijativama za prikupljanje informacija kako bi usmjerila pozornost na neko pitanje bez pokretanja službene istrage. U jednoj takvoj inicijativi ombudsmanica je zatražila od Komisije da dostavi pojedinosti o tome kako osigurava poštovanje ljudskih prava u međunarodnim trgovinskim sporazumima koje EU potpisuje. Cilj je inicijative ispitati upotrebu „odredbi o ljudskim pravima” u tim međunarodnim trgovinskim sporazumima te istražiti kako se postupa s ljudskim pravima nakon stupanja trgovinskih sporazuma na snagu. Zahtjev za informacije uslijedio je nakon nekoliko ombudsmaničinih istraga u tom području, među ostalim najnovije istrage iz 2020. o propustu Komisije da dovrši ažuriranu procjenu učinka na održivost prije sklapanja trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura. U ombudsmaničinoj odluci objavljenoj u ožujku otkriveno je da je Komisija trebala završiti ažuriranu procjenu prije dogovora o trgovinskom sporazumu. Ombudsmanica je zatražila da se u budućim trgovinskim pregovorima takve procjene dovrše prije postizanja konačnog dogovora.

Potaknuta najavom Komisije u travnju da namjerava predložiti pravila o umjetnoj inteligenciji, ombudsmanica je pisala Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka (EDPS) kako bi zatražila dodatne informacije o mogućim implikacijama novih predloženih pravila. Istražni tim ombudsmanice zatim se sastao s predstavnicima Komisije kako bi razgovarali o pitanjima povezanima s načinom funkcioniranja pravila o umjetnoj inteligenciji. Postavljeno je i pitanje o svrsi za koju administracija Komisije trenutačno upotrebljava umjetnu inteligenciju te kako osigurati da će se budućim pravilima uzeti u obzir javni interes.

2.5. Odgovornost pri donošenju odluka

Nadovezujući se na prethodni rad u pogledu odgovornosti pri donošenju odluka u EU-u, ombudsmanica je u studenome pokrenula istragu o tome kako Komisija jamči transparentnost svojih interakcija s lobistima duhanske industrije. Od Komisije je zatraženo da na uvid dâ sve dokumente koji se odnose na interakcije s lobistima duhanske industrije iz 2020. i 2021., među ostalim zahtjeve za javni pristup dokumentima koji se tiču takvih interakcija. Ombudsmanica je zatražila i pregled svih unutarnjih smjernica koje su dane osoblju Komisije.

EU je potpisnik Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije, na temelju koje mora spriječiti negativan učinak duhanske industrije na politike javnog zdravstva. Između ostaloga, time se od Komisije zahtijeva da bude potpuno i proaktivno transparentna u pogledu sastanaka s predstavnicima duhanske industrije. Međutim, osim GU za zdravlje i sigurnost hrane i GU za oporezivanje i carinsku uniju, odjeli Komisije proaktivno ne objavljuju pojedinosti o sastancima koji se održavaju na nižoj razini od razine glavnih direktora.

Kao reakcija na istragu ombudsmanice u kojoj ispituje transparentnost odgovora Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) na pandemiju bolesti COVID-19, ECDC je uveo mjere za poboljšanje odgovornosti pri donošenju svojih odluka. Među ostalim, tim se mjerama javnosti olakšava praćenje razvoja njegovih znanstvenih savjeta i uvid u podatke na kojima se temelje njegove znanstvene procjene. ECDC se obvezao i na veću transparentnost u pogledu razmjena s međunarodnim partnerima te poboljšanje svoje komunikacije sa širom javnosti.

Ombudsmaničina procjena odgovora Vijeća na pandemiju pokazala je da u prvim mjesecima krize sastanci ministara na daljinu nisu ispunili standarde transparentnosti koji se odnose na sastanke Vijeća uživo u normalnim okolnostima. Međutim, ombudsmanica je također napomenula da su neke od praksi koje je Vijeće usvojilo tijekom tog razdoblja poboljšale odgovornost te je od njega zatražila da ih nastavi provoditi. To je obuhvaćalo širu upotrebu pisanih komentara prije i nakon sastanaka nacionalnih državnih službenika, što je povećalo dokumentaciju o raspravama radne skupine.

Kako bi ljudi mogli pratiti kako se odluke donose na razini EU-a, treba im repozitorij dokumenata kojemu mogu zatražiti pristup. Kako bi bili smisleni i korisni, ti javni registri dokumenata trebaju biti ažurirani i potpuni. Nakon istrage ombudsmanice, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) pristala je poboljšati i ažurirati svoj registar dokumenata, među ostalim izradom posebne mrežne stranice za svoj registar, kako bi on postao korisniji alat za javnost.

Ombudsmanica je također istražila javni registar dokumenata Frontexa, nakon pritužbe u kojoj se tvrdilo da se on ne održava na odgovarajući način. Ombudsmanica je iznijela niz prijedloga s rješenjima za unaprjeđenje registra, koje je potom Frontex pristao provesti.

Zabrinutost u pogledu transparentnosti pri donošenju odluka o pitanjima zaštite okoliša i dalje je bila izvor pritužbi u 2021.

U travnju 2021. ombudsmanica je pokrenula istragu o ulozi Komisije u procjeni održivosti projekata povezanih s plinom koje je Energetska zajednica (koja okuplja EU, zemlje zapadnog Balkana i zemlje iz regije Crnog mora te Norvešku) navela kao projekte od regionalnog značaja. Podnositelj pritužbe smatrao je da projekti nisu prošli odgovarajuću procjenu održivosti prije nego što su uvršteni na popis jer je korištena metodologija bila slična onoj koja se prethodno upotrebljavala za procjenu „projekata od zajedničkog interesa” EU-a, za koju je u međuvremenu Komisija zaključila da nije odgovarajuća.

Nakon pritužbe skupine organizacija civilnog društva, ombudsmanica je pokrenula istragu o načinu na koji je Komisija provodila javno savjetovanje o inicijativi za održivo korporativno upravljanje, koja ima za cilj potaknuti poduzeća da u svojem poslovanju bolje upravljaju pitanjima povezanima s održivošću. Podnositelji pritužbe tvrdili su da tijekom izvješćivanja o ishodu savjetovanja Komisija nije na odgovarajući način uzela u obzir stajališta svih sudionika u savjetovanju.

Ombudsmanica je u lipnju Europskoj investicijskoj banci (EIB) predstavila preliminarne zaključke o transparentnosti informacija o okolišu u pogledu projekata koje ta banka izravno i neizravno financira.

Ombudsmanica je predložila da EIB objavi mnogo više pojedinosti o utjecaju na okoliš projekata koje financira. Ombudsmanica je od EIB-a zatražila da objavi izvorne dokumente koji sadržavaju činjenice te tehničke pretpostavke i izračune koji se primjenjuju pri procjeni projekata. U slučaju projekata sa značajnim utjecajem na okoliš, ombudsmanica je predložila i da EIB daje prednost povećanju proaktivne transparentnosti kako bi se njegova izvješća o praćenju projekata u tijeku mogla brzo objaviti.

Jasno je da će postojati veliki javni interes za Mehanizam EU-a za oporavak i otpornost – sredstva koja su namijenjena za pomoć EU-u u oporavku od pandemije i rješavanju izazova kao što je klimatska kriza. U tu svrhu ombudsmanica je pisala Komisiji tražeći od nje da predvidi snažan interes u njezine pregovore s državama članicama o njihovim planovima za oporavak i otpornost. Uzimajući u obzir vjerojatnost zahtjeva za pristup dokumentima u vezi s tim pitanjem, ombudsmanica je predložila da Komisija dostavi više informacija o relevantnim dokumentima koje posjeduje.

3. Revidirani Statut Europskog ombudsmana

U lipnju 2021. Parlament je velikom većinom – 602 od 692 glasa – usvojio ažurirani statut Ureda Europskog ombudsmana. U novom statutu kodificiraju se mnoge uspješne radne prakse Ureda tijekom posljednjih godina. Ombudsmanica će moći pokrenuti istrage na vlastitu inicijativu kad god to smatra potrebnim, u skladu s ugovorom. Snažno odobravanje novog statuta može se smatrati potvrdom rada Ureda u rješavanju pritužbi građana i provođenju istraga.

Uzima u obzir novu pravnu osnovu iz Ugovora iz Lisabona, te se radi o uredbi Parlamenta, a ne odluci. Taj je statut bio prvi zakonodavni akt u okviru Ugovora iz Lisabona koji se temelji na pravu inicijative Parlamenta. Revidirani statut pruža ojačani pravni okvir za Ured i njime se uvode nove zaštitne mjere koje dodatno jamče njegovu neovisnost, uključujući odgovarajući proračun kojim se podržavaju djelatnosti Ureda. Političari, među ostalim zastupnici Europskog parlamenta, koji žele postati kandidati za izbor za Europskog ombudsmana, moraju odraditi novo razdoblje mirovanja u trajanju od dvije godine. To će pomoći u zaštiti neovisnosti Ureda, što je ključno za njegovu ulogu temeljenu na ugovoru.

Revidirani statut zadržava snažne ovlasti Europskog ombudsmana u pogledu istraga, među ostalim da institucije ombudsmanu moraju dostaviti sve informacije potrebne za njegove istrage. Prema potrebi, a u vezi s istragom, ombudsmana može saslušati Parlament, na njegovu inicijativu ili na zahtjev Parlamenta.

Ured trenutačno ažurira svoje provedbene odredbe Statuta u kojima se detaljno razrađuju radni postupci Ureda.

4. 20 godina Uredbe 1049/2001

Transparentnost i pristup dokumentima dugo su bili prioritet ombudsmanice, a obuhvaćaju otprilike četvrtinu istraga koje provodi Ured. Europski ombudsman služi kao mehanizam pravne zaštite za osobe kojima je uskraćen pristup dokumentima EU-a, što Uredu daje znatnu stručnost u pogledu toga kako uprava EU-a primjenjuje to temeljno pravo u praksi.

2021. obilježena je dvadeseta godišnjica stupanja na snagu „Zakona o transparentnosti” EU-a (Uredba 1049/2001), kojim se konkretno izrazilo pravo na javni pristup dokumentima EU-a i u velikoj mjeri povećala odgovornost uprave EU-a. Istodobno je ombudsmanica odredila da će tijekom cijele godine Ured biti posebno usmjeren na pristup dokumentima.

Središnji događaj bila je javna konferencija „Pristup dokumentima EU-a: što je sljedeće?”, koja je održana 15. studenoga u Bruxellesu. Konferencija, koja je održana u „hibridnom” formatu, bila je podijeljena na dva dijela: panel na visokoj razini na kojemu se raspravljalo o budućim pravilima o pristupu dokumentima i stručni panel koji se bavio iskustvima ljudi kada zatraže dokumente.

Na panelu na visokoj razini ombudsmanici Emily O’Reilly pridružili su se potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová, potpredsjednica Europskog parlamenta Heidi Hautala i glavni direktor za komunikaciju i informiranje pri Glavnom tajništvu Vijeća Reijo Kemppinen. Kako bi pripremila konferenciju, ombudsmanica je provela ad hoc anketu među nekim dionicima o njihovu iskustvu pri traženju pristupa dokumentima EU-a.

Početkom godine ombudsmanica je provela inicijativu kako bi ustanovila kako institucije, tijela, uredi i agencije EU-a osvještavaju javnost o pravu na javni pristup dokumentima. Ta je inicijativa rezultirala vodičem za institucije EU-a o tome koje politike i prakse trebaju imati kako bi se provodilo pravo na javni pristup, koji je objavljen na dan održavanja konferencije (15. studenoga).

Ključno pitanje, istaknuto tijekom konferencije i kroz pritužbe, jest kako uprava EU-a rješava problem tekstualnih i izravnih poruka te drugih novih tehnologija u kontekstu svojih obveza transparentnosti. Ombudsmanica je u srpnju pokrenula stratešku inicijativu o tome kako uprava evidentira tekstualne i izravne poruke koje članovi osoblja šalju/primaju u svojem profesionalnom svojstvu. Inicijativom se namjeravaju sagledati trenutačna pravila i prakse o vođenju evidencije u vezi s tim porukama s ciljem utvrđivanja dobrih praksi u okviru uprave EU-a.

5. Nagrada za dobru upravu

Nagradom Europskog ombudsmana za dobru upravu 2021. pohvaljuju se iznimni napori pomaganju u repatrijaciji više od pola milijuna građana EU-a koji su zbog pandemije ostali zarobljeni diljem svijeta.

Nagrađene zajedničke projekte provelo je osoblje Glavne uprave Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (GU ECHO) i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD).

Ukupni pobjednici i oni u pojedinim kategorijama proglašeni su tijekom digitalne svečanosti u lipnju, koja je započela obraćanjem predsjednice Komisije Ursule von der Leyen putem videosnimke.

Govoreći o učincima bolesti COVID-19 na unutarnji i vanjski rad uprave EU-a, ombudsmanica O’Reilly napomenula je da su „mnogi podneseni projekti pokazali velike napore koje je osoblje EU-a uložilo kako bi pomoglo građanima tijekom pandemije”.

U rujnu je uslijedila kratka svečanost u Citizens’ Gardenu u Bruxellesu na kojoj su nagrade osobno uručene.

Nagrada, koju je Emily O’Reilly uvela 2017., uručuje se svake dvije godine, a njome se prepoznaju aktivnosti javne uprave EU-a koje imaju vidljiv i izravan pozitivan utjecaj na živote ljudi u cijeloj Europi i šire. Također su dodijeljene nagrade u četiri kategorije.

Nominacije je ocjenjivao neovisni savjetodavni odbor, a pobjednike je izabrala ombudsmanica.

6. Pritužbe i istrage: kako pomažemo građanima

Europski ombudsman pomaže osobama, poduzećima i organizacijama koje se suočavaju s problemima s upravom EU-a tako što rješava pritužbe koje oni podnose, ali i tako što nastoji promicati dobru upravnu praksu proaktivnim utvrđivanjem širih sustavnih pitanja povezanih s institucijama EU-a.

Europski ombudsman neprestano nastoji poboljšati unutarnje postupke kako bi osigurao da Ured rješava istrage na najučinkovitiji način i da iskustvo podnositelja pritužbi bude optimalno. Pojednostavljena Uprava za istrage, koja je osnovana 2020., postigla je dodatna poboljšanja u tom pogledu. To je obuhvatilo usavršavanje stručnosti i najboljih praksi kroz tematske istražne timove, što je doprinijelo daljnjem poboljšanju dosljednosti i učinkovitosti ombudsmaničinih istraga.

Iako su hibridni radni postupci ostali na snazi tijekom cijele 2021., internetski sustav za podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu bio je dokaz kontinuiteta u tom glavnom području rada Ureda. U odnosu na 2020. došlo je do porasta broja pritužbi koje je Ured rješavao.

Uvedena su daljnja poboljšanja s obzirom na način na koji se istrage Europskog ombudsmana predstavljaju i objavljuju na internetu, kako bi se javnosti olakšalo praćenje rada Ureda. Novim odjeljkom o glavnim istragama na mrežnom mjestu stavlja se naglasak na istrage Europskog ombudsmana od značaja za širu javnost. Uveden je novi odjeljak koji obuhvaća rad Europskog ombudsmana u pogledu javnog pristupa dokumentima. Funkcija pretraživanja na mrežnom mjestu također je poboljšana.

Raznolik tim službenika zaduženih za predmete i mrežno mjesto Ureda odražavaju predanost Europskog ombudsmana tomu da se s osobama koje traže pomoć komunicira na sva 24 službena jezika EU-a.

Premda Europski ombudsman ne može uvijek provesti istragu o svim pritužbama koje primi, Ured ipak pokušava pomoći svim osobama koje traže pomoć, među ostalim tako što pruža savjete o drugim mogućnostima traženja pravne zaštite.

6.1. Vrsta i izvor pritužbi

6.1.1. Pregled pritužbi i strateških istraga

Europski ombudsman može pokrenuti istragu samo o pritužbama u okviru svoje nadležnosti koje zadovoljavaju nužne „kriterije dopuštenosti”, kao što je taj da se pitanje prvo pokušalo riješiti s predmetnom institucijom. Zahvaljujući novoj organizacijskoj strukturi uvedena su dodatna poboljšanja načina na koji Europski ombudsman rješava pritužbe, čime je skraćeno vrijeme potrebno za obradu pritužbi i dovršetak istraga.

Teme kojima se Ured bavi proizlaze iz nadležnosti Europskog ombudsmana i primljenih pritužbi, koje čine najviše predmeta. 2021. obilježena je dvadeseta godišnjica stupanja na snagu „Zakona o transparentnosti” EU-a (Uredba 1049/2001). Istodobno je ombudsmanica odredila da će pristup dokumentima biti u središtu pozornosti Ureda tijekom cijele godine. Kao i prethodnih godina, transparentnost je najčešća tema pritužbi, ali je i prioritet strateškog rada ombudsmanice.

Osim što obavlja temeljnu zadaću rješavanja pritužbi, Europski ombudsman provodi i opsežnije strateške istrage i inicijative o sustavnim pitanjima povezanima s institucijama EU-a. U skladu s ombudsmaničinom strategijom „U susret 2024.”, u 2021. došlo je do povećanja njezina strateškog rada i porasta broja pokrenutih istraga i inicijativa o različitim pitanjima.

6.1.2. Pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana

Europski ombudsman obradio je u 2021. više od 1400 pritužbi koje nisu bile u njegovoj nadležnosti, u prvom redu zato što se nisu odnosile na rad uprave EU-a. Više od 40 % takvih pritužbi pristiglo je iz Španjolske, Poljske i Njemačke.

Ljudi su se uglavnom obraćali ombudsmanici s pitanjima koja se tiču zdravstvene skrbi, jednakog postupanja ili diskriminacije te zaštite potrošača, ali i s pritužbama koje se odnose na pandemiju bolesti COVID-19. Te pritužbe izvan nadležnosti uglavnom su se odnosile na probleme s nacionalnim, regionalnim ili lokalnim javnim tijelima te nacionalnim ili međunarodnim sudovima (kao što je Europski sud za ljudska prava). Također je bilo mnogo pritužbi na privatni sektor. Druge pritužbe izvan nadležnosti odnosile su se na politički ili zakonodavni rad institucija EU-a.

Svim osobama koje su zatražile pomoć ombudsmanica je odgovorila na jeziku na kojem su podnijeli svoju pritužbu ili na željenom jeziku. U tim je odgovorima objašnjena nadležnost Europskog ombudsmana te se, koliko je to bilo moguće, podnositeljima pritužbi savjetovalo kojim se drugim tijelima mogu obratiti za pomoć. Uz suglasnost podnositelja pritužbe ombudsmanica je proslijedila pritužbe i odgovarajućim članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO).

Podnositeljima pritužbe koji su izrazili nezadovoljstvo konkretnim zakonodavstvom EU-a ombudsmanica je u pravilu savjetovala da se obrate Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Podnositelje pritužbi koji su se obratili s drugim problemima, među ostalim u vezi s provedbom prava Unije, uputilo se Europskoj komisiji, nacionalnim ili regionalnim pučkim pravobraniteljima ili mrežama EU-a kao što su Europe Direct i SOLVIT.

6.2. Protiv koga?

6.3. U vezi s čim?

6.4. Postignuti rezultati

6.5. Učinak i postignuća

Jedan je glavnih ciljeva Europskog ombudsmana ostvariti konkretna poboljšanja u upravi EU-a za podnositelje pritužbi i javnost. Europski ombudsman to postiže davanjem prijedloga u obliku rješenja, preporuka i prijedloga. Europski ombudsman također može promicati poboljšanje putem strateških inicijativa, koje nisu službene istrage. Također može potaknuti instituciju da riješi pitanje čak i prije nego što se usvoji službeni prijedlog ili preporuka s rješenjima.

6.5.1. Stopa prihvaćanja

Stopa prihvaćanja je postotak pozitivnih odgovora na ukupan broj prijedloga (rješenja, preporuka i prijedloga) koje daje Europski ombudsman. Budući da Europski ombudsman daje institucijama do šest mjeseci da odgovore na preporuke koje je predložio u svojim odlukama kojima se zaključuje istraga, stopa prihvaćanja za 2021. obuhvaća predmete zatvorene u 2020.

U 2020. institucije EU-a surađivale su s ombudsmanicom na zadovoljavajućoj razini u 81 % slučajeva. Ta stopa predstavlja poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu (Do 2020. izvješće Putting it Right? sadržavalo je prikaz odgovora institucija EU-a ombudsmanici u predmetima zatvorenim u prethodnoj godini. Nakon usvajanja novog Statuta Europskog ombudsmana 2021., ta je procjena sada uključena u godišnje izvješće).

Općenito, institucije EU-a pozitivno su reagirale na 29 od 36 prijedloga koje im je ombudsmanica iznijela kako bi ispravile ili poboljšale svoju upravnu praksu. Od 12 institucija kojima je ombudsmanica uputila prijedloge njih deset u potpunosti je provelo sva rješenja, prijedloge i preporuke. Od preostale dvije institucije, Komisija je provela 16 od 22 prijedloga koje je uputila ombudsmanica, dok je Vijeće provelo jedan od dva ombudsmaničina prijedloga.

6.5.2. Širi učinak

Stopa prihvaćanja obuhvaća odgovore institucija na prijedloge u određenom trenutku i ne obuhvaća u potpunosti učinak rada Europskog ombudsmana tijekom vremena.

Istrage Europskog ombudsmana mogu skrenuti pozornost na sustavna pitanja, a nastale pozitivne promjene ne odražavaju se uvijek u godišnjim brojkama.

Dobar primjer toga je ombudsmaničina istraga o korporativnom sponzorstvu predsjedništava Vijeća EU-a. Kao odgovor na zaključke ombudsmanice, Vijeće se naposljetku dogovorilo o smjernicama o korporativnom sponzorstvu za države članice koje predsjedaju tijekom šestomjesečnog razdoblja. Istraga je dovela do poboljšanja transparentnosti u vezi s tim pitanjem jer su države članice koje predsjedaju počele navoditi svoje korporativno sponzorstvo na službenim stranicama predsjedništva, što je omogućilo Parlamentu i medijima da prate to pitanje.

Utjecaj se također može postići jačanjem rasprave o nekoj temi. Rad Europskog ombudsmana, Parlamenta i mnogih drugih može imati važan „odvraćajući učinak”. Institucije su svjesne da administrativne mjere koje ne ispunjavaju visoke standarde koje javnost očekuje mogu dovesti do istrage Europskog ombudsmana ili šireg javnog nadzora.

Konkretan primjer toga odnosi se na pitanje sudjelovanja članova Europske komisije u nacionalnim izbornim kampanjama. Ombudsmanica je zaprimila dvije pritužbe u vezi sa sudjelovanjem predsjednice i potpredsjednice Komisije u videozapisu za kampanju jedne hrvatske političke stranke. Iako ombudsmanica nije pronašla razlog za pokretanje istrage, zatražila je od Komisije da pojasni kako se Kodeks ponašanja primjenjuje u kontekstu izbornih kampanja. Kao odgovor, Komisija je objavila da će izraditi nove smjernice o tome kako povjerenici mogu sudjelovati u nacionalnim izborima.

7. Komunikacija i suradnja

7.1. Komunikacija

Ured je nastavio ulagati napore kako bi promicao rad Europskog ombudsmana među najširom mogućom publikom. Ciljna i inovativna komunikacija korištena je za podizanje razine svijesti javnosti o konkretnim istragama i općim pitanjima, kao što su transparentnost i etika, i o ulozi ombudsmana u promicanju visokih standarda odgovornosti za upravu EU-a.

Mrežno mjesto nastavilo se razvijati kao dinamičko središte sadržaja u pogledu rada ombudsmana, čime je javnosti u najvećoj mogućoj mjeri omogućeno jednostavno pretraživanje relevantnih istraga, najnovijih vijesti i obrazloženja ključnih pitanja.

Na mrežnom mjestu uveden je novi odjeljak o glavnim istragama, usmjeren na istrage od značaja za širu javnost. Istrage se navode na temelju najnovijih ažuriranja i s pomoću kratkih stranica o predmetu s tekstovima najave kao polazišnim točkama za one koji traže informacije o određenoj istrazi. Funkcija pretraživanja na mrežnom mjestu poboljšana je kako bi se posjetiteljima olakšao pronalazak dokumenata koje traže.

Na internetskoj stranici Europskog ombudsmana uvedeni su novi odjeljci koji obuhvaćaju rad Ureda u pogledu javnog pristupa dokumentima EU-a i način pristupanja dokumentima Europskog ombudsmana. Usmjerenost na pristup dokumentima popraćena je informativnom kampanjom i mrežnom pričom koju je moguće pomicati te kratkim videozapisom s objašnjenjem.

Po prvi je puta ombudsmaničino Godišnje izvješće za 2020. predstavljeno kao mrežna priča, čime je omogućen prikaz glavnih područja rada ombudsmanice i područja u kojima je Ured imao najviše utjecaja.

Ombudsmanica je predstavila rad Ureda tijekom godišnje konferencije za medije u svibnju. Tijekom konferencije za medije, ombudsmanica je najavila pokretanje opsežne istrage o tome kako Komisija rješava slučajeve „rotirajućih vrata” (vidjeti prethodno navedeno) te je predstavila glavne istrage u tijeku i nedavno dovršene istrage.

Kako bi proširila vijest o dobitnicima Nagrade za dobru upravu i potaknula razmjenu dobrih ideja i praksi, nakon kampanje na društvenim mrežama tijekom razdoblja dodjele nagrada uslijedilo je zasebno vizualno predstavljanje nagrađenih projekata.

Ombudsmanica je 8. listopada sudjelovala na Europskom skupu mladih (EYE2021) u Strasbourgu, koji je organiziran u okviru postupka savjetovanja za Konferenciju o budućnosti Europe. U raspravi koju je moderirala autorica i aktivistkinja Nini Tsiklauri ombudsmanica je odgovorila na pitanja mladih o radu Ureda kao i na pitanja koja se tiču transparentnosti i demokracije te budućnosti EU-a.

U 2021., slično kao i prethodne godine, najbrže rastući račun na društvenim mrežama bio je Instragram (46 % rasta, što odgovara 1195 novih pratitelja). Broj pratitelja na LinkedInu povećao se za 24 % (1148 novih pratitelja), dok se na Twitteru, na kojem Europski ombudsman ima najbrojniju publiku u odnosu na sve kanale na društvenim mrežama, broj pratitelja u prosincu 2021. povećao na 31 300, što je povećanje od 7 % (2140 novih pratitelja).

Konačno, ombudsmanica i članovi osoblja nastavili su provoditi svoje aktivnosti informiranja javnosti tako što su davali intervjue medijima, govorili na velikim akademskim i pravnim konferencijama te razgovarali sa skupinama posjetitelja.

7.2. Odnosi s institucijama EU-a

7.2.1. Europski parlament

Izvrsni odnosi između ombudsmanice Emily O'Reilly i Parlamenta nastavili su jačati i u 2021. Početkom godine ombudsmanica je održala govor na plenarnoj sjednici Parlamenta, a tijekom godine ona i članovi njezina osoblja sudjelovali su na sastancima odbora kako bi predstavili rad ombudsmanice u pogledu posebnih istraga. Ombudsmanica se redovito sastajala sa zastupnicima u Parlamentu iz cijelog političkog spektra putem videopoziva ili uživo u Bruxellesu i Strasbourgu. Zbog pandemije ombudsmaničino je Godišnje izvješće za 2020. predsjedniku Europskog parlamenta podneseno digitalnim putem 6. rujna 2021.

7.2.2. Odbor za predstavke

Odbor za predstavke Europskog parlamenta dio je Europske mreže pučkih pravobranitelja, te je parlamentarni odbor zadužen za odnose s Europskim ombudsmanom. Snažna suradnja između tih dvaju tijela važna je za povećanje demokratske odgovornosti institucija EU-a. Tijekom godine ombudsmanica je za svoj rad primila čvrstu potporu Odbora i njegove predsjednice Dolors Montserrat, s kojom se redovito sastajala. Ombudsmanica i njezino osoblje sudjelovali su na sastancima Odbora o temama od zajedničkog interesa, a nekoliko rezolucija Odbora odnosilo se na istrage ombudsmanice, posebice u vezi s transparentnošću i odgovornošću uprave EU-a u kontekstu bolesti COVID-19.

7.2.3. Europska komisija

Europska komisija najveća je institucija EU-a. Područje primjene njezina rada kao izvršne vlasti EU-a znači da se, proporcionalno, većina pritužbi koje Europski ombudsman primi odnosi na rad Komisije. Radni odnos ombudsmanice i Komisije i dalje je bio vrlo konstruktivan u 2021. Na konferenciji koju je u studenome organizirala ombudsmanica potpredsjednica Komisije Jourová govorila je o pristupu dokumentima (vidjeti prethodno navedeno) – pitanje o kojemu ombudsmanica prima mnoge pritužbe – te je najavila da će Komisija raditi na poboljšanju pravila u tom području. Održavani su redoviti kontakti na razini službi između tih dviju institucija, čime se omogućilo osoblju da održava konstruktivne odnose.

7.2.4. Ostale institucije, agencije i organizacije

Odnosi s različitim segmentima uprave EU-a sastavni su dio strategije Europskog ombudsmana „Ususret 2024.”. Dugotrajan i pozitivan učinak na upravu EU-a može se postići samo bliskom suradnjom. Ombudsmanica održava bliske odnose s mnogim institucijama, tijelima i agencijama EU-a. Ombudsmanica se 2021., između ostaloga, sastala s predsjednikom Suda Europske unije, glavnom europskom tužiteljicom, direktorom Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), predsjednikom i izvršnim direktorom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) te članom Europskog revizorskog suda. Ombudsmanica također održava dobre odnose s organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama. Susrela se s glavnim tajnikom OECD-a, a njezin je Ured sada dio neslužbene mreže OECD-a o transparentnosti i odgovornosti. Osoblje Europskog ombudsmana održalo je govore na događajima koje su organizirali Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Akademija za europsko pravo (ERA) i Odbor Meijers, nizozemska istraživačka mreža o pravu Unije.

7.2.5. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom

Kao član Okvira EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CPRD) Europski ombudsman štiti, promiče i prati kako uprava EU-a provodi tu Konvenciju. U 2021. Okvirom je predsjedao Europski parlament. Okvir je pomno pratio događaje u vezi sa Strategijom EU-a o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. kojoj je Okvir pridonio. Također je započeo pripreme za Unijinu reviziju provedbe zaključnih napomena Odbora Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Nakon dvije istrage – zaključene 2019. odnosno 2020. – o tome kako se sredstva EU-a troše u odnosu na ustanove socijalne skrbi, ombudsmanica je pokrenula istragu na vlastitu inicijativu o tome kako Komisija prati sredstva EU-a koja se koriste za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na neovisan život. Ombudsmanica trenutačno procjenjuje odgovor Komisije, i to nakon savjetovanja s organizacijama koje se bave pravima osoba s invaliditetom i starijih osoba.

Budući da Komisija i nacionalna tijela dijele upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima, ombudsmanica je od članova Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO) zatražila da daju sugestije o tom pitanju. Ombudsmanica je također održala mrežni seminar s članovima ENO-a na kojem se raspravljalo o institucionalnoj skrbi, korištenju sredstvima i poukama iz pandemije bolesti COVID-19.

U lipnju 2021. ombudsmanica je zaključila stratešku inicijativu o načinu na koji Komisija ispunjava posebne potrebe članova osoblja s invaliditetom u kontekstu bolesti COVID-19. Na temelju odgovora Komisije na pandemiju i doprinosa stručnjaka, uključujući Europski forum za osobe s invaliditetom i Agenciju Europske unije za temeljna prava, ombudsmanica je sastavila indikativan popis najboljih praksi za ispunjavanje potreba osoba s invaliditetom za vrijeme izvanrednih situacija.

Ombudsmanica je zaprimila pritužbu zbog odbijanja Europske komisije da u skladu sa svojim pravilima odobri povećani dječji doplatak članu osoblja koji ima dijete s invaliditetom. Ombudsmanica je pokrenula istragu i pozvala Komisiju da odgovori na pritužbu i na niz konkretnih pitanja.

Ured je predstavio svoj rad u vezi s pravima osoba s invaliditetom na nekoliko događanja tijekom godine, među ostalim na događanju koje je organizirao Europski forum za osobe s invaliditetom.

7.3. Europska mreža pučkih pravobranitelja

Europski ombudsman nastojao je ojačati suradnju i metode rada Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO), neslužbene mreže koju koordinira Europski ombudsman. Europska mreža pučkih pravobranitelja ima otprilike 100 ureda u 36 europskih zemalja, a obuhvaća i Odbor za predstavke Europskog parlamenta.

Ombudsmanica je 2021. nastojala proširiti ulogu Europske mreže pučkih pravobranitelja u izgradnji kapaciteta i razmjeni najbolje prakse. U tu su svrhu organizirana tri ciljna mrežna seminara za stručnjake u uredima članova Europske mreže pučkih pravobranitelja na kojima su sudjelovali stručnjaci iz uprave EU-a. Ti su mrežni seminari bili usmjereni na različite teme: umjetnu inteligenciju i e-upravu u javnim upravama, Frontexov mehanizam za podnošenje pritužbi i praćenje prisilnog vraćanja te institucionalnu skrb, upotrebu sredstava EU-a i iskustvo stečeno tijekom pandemije.

Ombudsmanica je 2021. nastavila svoj „paralelni rad” s Europskom mrežom pučkih pravobranitelja. Nacionalni članovi Europske mreže pučkih pravobranitelja pružili su savjete i sudjelovali u istrazi na vlastitu inicijativu ombudsmanice o tome kako Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) rješava pritužbe o navodnim kršenjima temeljnih prava putem svojeg mehanizma za podnošenje pritužbi. Također su pružili savjete i sudjelovali u istrazi na vlastitu inicijativu o načinu na koji Europska komisija nadzire fondove EU-a namijenjene promicanju prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na neovisan život.

Ombudsmanica kroz postupak „upita” članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja pomaže u dobivanju stručnih odgovora od relevantnog odjela uprave EU-a o pitanjima u vezi s EU-om koja su se pojavila tijekom njihovih istraga. Teme upita u 2021. obuhvaćale su prihvatljivost EU digitalne COVID potvrde i obveze Španjolske u pogledu zaštite prirode i biološke raznolikosti.

Tijekom godine ombudsmanica je održala sastanke s nacionalnim i regionalnim pučkim pravobraniteljima.

7.4. Nagrada Europa – Sveučilište u Flensburgu

Ombudsmanica je u studenome primila nagradu „Europa” Sveučilišta u Flensburgu, dodijeljenu kao priznanje za njezin rad na poboljšanju odgovornosti i transparentnosti uprave EU-a. U govoru zahvale ombudsmanica je govorila o važnosti poštovanja vladavine prava.

„Nastojim osigurati da institucije EU-a usklade svoju retoriku o vladavini prava te demokratske vrijednosti i odgovornost i transparentnost sa svojim djelovanjem u postupanjima s građanima. (L)oši postupci, čak i oni mali i neupečatljivi, kojima se krše vrijednosti kojih se uprava EU-a mora pridržavati crpe dragocjeni, krhki demokratski resurs i omogućuju lošim akterima da igraju svoje nedemokratske igre”, izjavila je ombudsmanica u svojem govoru.

8. Sredstva

8.1. Proračun

Proračun Europskog ombudsmana neovisan je dio proračuna EU-a. Podijeljen je u tri glave. Glava 1. obuhvaća plaće, naknade i druge rashode povezane s osobljem. Glava 2. obuhvaća rashode za zgrade, namještaj, opremu i razne rashode poslovanja. Glava 3. obuhvaća rashode proizašle iz općeg funkcioniranja institucije. U 2021. godini odobrena proračunska sredstva iznosila su 12 501 836 EUR.

Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sredstvima, unutarnji revizor Europskog ombudsmana redovito provjerava sustave unutarnje kontrole i financijsko poslovanje Ureda. Kao i u slučaju drugih institucija EU-a, Europski revizorski sud također provodi revizije Europskog ombudsmana.

8.2. Uporaba sredstava

Europski ombudsman svake godine donosi godišnji plan upravljanja, u kojem se utvrđuju konkretni postupci koje Ured treba poduzeti da bi ostvario ciljeve i prioritete iz petogodišnje strategije „U susret 2024.”. Godišnji plan upravljanja za 2021. prvi je plan koji se temelji na toj novoj strategiji.

Europski ombudsman ima visokokvalificirano i višejezično osoblje. Zahvaljujući tomu Ured može rješavati pritužbe na 24 službena jezika EU-a te informirati građane o radu Europskog ombudsmana u cijelom EU-u. Nadovezujući se na svoje iskustvo iz 2020., Ured je 2021. nastavio pozitivno i brzo reagirati na izazove proizašle iz pandemije bolesti COVID-19. Usvojio je modernu hibridnu politiku rada kako bi iskoristio novo digitalno radno okruženje, istodobno osiguravajući visoku učinkovitost i dobrobit osoblja.

U planu radnih mjesta Europskog ombudsmana 2021. bilo je 73 radna mjesta, a dodatno je u Uredu radilo u prosjeku šest članova ugovornog osoblja. Tijekom godine u Uredu je radno iskustvo steklo 16 pripravnika.

U lipnju 2021. ombudsmanica je dovršila reorganizaciju Ureda osnivanjem Uprave za administraciju. Nakon otvorenog postupka zapošljavanja, Marie-Pierre Darchy imenovana je direktoricom za administraciju. Ovo novo tijelo odgovorno je za sva pitanja u vezi s administracijom, ljudskim resursima, proračunom, zgradama, informacijskom tehnologijom i upravljanjem dokumentima u pogledu te institucije.

Kako kontaktirati s Europskim ombudsmanom

Telefonom

+33 (0)3 88 17 23 13

E-poštom

eo@ombudsman.europa.eu

Poštanska adresa

Médiateur européen
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403
F-67001 Strasbourg Cedex

Putem interneta

• Službene stranice ombudsman.europa.eu
• Twitter twitter.com/EUombudsman
• Instagram instagram.com/euombudsman
• LinkedIn linkedin.com/company/272026
• YouTube youtube.com/user/eotubes

Naši uredi

Strasbourg

Adresa za posjetitelje

Bâtiment Václav Havel (HAV)
Allée Spach
F-67000 Strasbourg

Bruxelles

Adresa za posjetitelje

Bâtiment Froissart (FRS)
Rue Froissart 87
B-1000 Bruxelles

© Europska unija, 2022.

Ako nije drukčije navedeno, za sve fotografije i slike © Europska unija, osim naslovnice (© golubovy / Stocklib i © f9photos / envatoelements).
Umnažanje se odobrava u obrazovne i nekomercijalne svrhe pod uvjetom da je naveden izvor.
Pisano tipografijom FrutigerNext.

HTML

ISBN 978-92-9483-287-0

ISSN 2363-1961

doi:10.2869/007417

QK-AA-22-001-HR-Q